Županijsko natjecanje 2024., 4. razred SŠ, B varijanta, 6. Zadatak
Kvadratu površine opisan je krug, a krugu je opisan kvadrat čije su stranice usporedne stranicama početnog kvadrata . Područje između kvadrata i obojeno je sivom bojom. Zatim kvadratu opet opišemo krug, a njemu na isti način opišemo kvadrat . Područje između kvadrata i ostavimo neobojeno. Taj postupak ponavljamo sve dok ne bude sivo obojenih i neobojenih područja ( brojimo u neobojena područja). Kolika je površina svih sivo obojenih područja, a kolika površina svih neobojenih područja?
Rješenje
Na slici je prikazano prvih nekoliko koraka u bojenju područja između dva kvadrata:

Ukupno je područja koja su obojena ili neobojena, a broj konstruiranih kvadrata jednak je .
Neka su redom duljine stranica kvadrata , a njihove površine. Polumjere kvadratima opisanih kružnica označit ćemo redom .
Tada je površina obojenog područja jednaka zbroju , a površina neobojenog područja zbroju .
Duljine stranica kvadrata su redom:
Duljine stranica kvadrata čine geometrijski niz kojemu je kvocijent , te opći član
Tada je površina kvadrata jednaka . Očito površine kvadrata čine geometrijski niz kojemu je kvocijent jednak .
Površina obojenog područja jednaka je
Uočimo da je zbroj obojenih površina jednak zbroju članova geometrijskog niza kojemu je kvocijent , a prvi član . Stoga vrijedi
Površina neobojenog područja jednaka je
Kao i kod zbroja obojenih površina, zaključujemo da je zbroj neobojenih površina jednak zbroju članova geometrijskog niza kojemu je kvocijent , a prvi član . Stoga vrijedi
Napomena: Učenici dobivaju 1 bod za određivanje ukupnog broja konstruiranih kvadrata, po 1 bod za određivanje zbroja obojenih i neobojenih područja, odnosno koje je zadnje obojeno i neobojeno područje u traženom zbroju. Tri boda za uočavanje geometrijskih nizova (duljina stranica i površina), navođenje kvocijenta i općeg člana tih nizova. Na kraju dobivaju po 2 boda za izračunavanje ukupne obojene i neobojene površine.
Učenici mogu zbroj obojenih i neobojenih površina računati i na druge načine, primjerice mogu računati površinu po područjima:
Također, učenik može zaključiti da je ukupna površina neobojenih dijelova jednaka dvostrukoj ukupnoj površini obojenih dijelova plus površina početnog kvadrata pa na taj način izračunati neobojenu površinu. Isto vrijedi i ako obojenu računa kao polovicu neobojene (bez početnog kvadrata). U svakom od tih slučajeva dobiva sve predviđene bodove za izračun površina.