Kvadratu K1 površine 1 opisan je krug, a krugu je opisan kvadrat K2 čije su stranice usporedne stranicama početnog kvadrata K1. Područje između kvadrata K1 i K2 obojeno je sivom bojom. Zatim kvadratu K2 opet opišemo krug, a njemu na isti način opišemo kvadrat K3. Područje između kvadrata K2 i K3 ostavimo neobojeno. Taj postupak ponavljamo sve dok ne bude 2024 sivo obojenih i 2025 neobojenih područja (K1 brojimo u neobojena područja). Kolika je površina svih sivo obojenih područja, a kolika površina svih neobojenih područja?
Na slici je prikazano prvih nekoliko koraka u bojenju područja između dva kvadrata:
Ukupno je 2024+2025=4049 područja koja su obojena ili neobojena, a broj konstruiranih kvadrata jednak je 4049.
Neka su a1,a2,…,a4049 redom duljine stranica kvadrata K1,K2,…,K4049, a P1,P2,…,P4049 njihove površine. Polumjere kvadratima opisanih kružnica označit ćemo redom r1,r2,…,r4048.
Tada je površina obojenog područja jednaka zbroju P2−P1+P4−P3+⋯+P4048−P4047, a površina neobojenog područja zbroju P1+P3−P2+P5−P4+⋯+P4049−P4048.
Kao i kod zbroja obojenih površina, zaključujemo da je zbroj neobojenih površina jednak zbroju 4049 članova geometrijskog niza kojemu je kvocijent qN=−qP=−2, a prvi član P1=1. Stoga vrijedi
Također, može se zaključiti da je ukupna površina neobojenih dijelova jednaka polovici ukupne površine obojenih dijelova plus površina početnog kvadrata pa na taj način izračunati neobojenu površinu. Isto vrijedi i ako obojenu računa kao dvostruku neobojenu (bez početnog kvadrata).