Nejednakost ćemo dokazati matematičkom indukcijom.
Baza indukcije: za n=1 očito vrijedi
20(x1+y1)=x+y=(x+y)1.
Pretpostavimo da je
2k−1(xk+yk)≥(x+y)k
za neki prirodni broj k.
Korak indukcije:
2k(xk+1+yk+1)=2k−1(2x⋅xk+2y⋅yk)=2k−1(x⋅xk+y⋅yk+y⋅xk+x⋅yk−y⋅xk−x⋅yk+x⋅xk+y⋅yk)=2k−1((x+y)(xk+yk)+(x−y)(xk−yk))=2k−1(x+y)(xk+yk)+2k−1(x−y)(xk−yk).(*)
Dokažimo da su brojevi (x−y) i xk−yk za x=y istog predznaka.
1. slučaj: neparni k. Ako je x>y, onda je xk>yk, neovisno o predznacima brojeva x i y. Ako je x<y, onda je xk<yk.
2. slučaj: parni k. Zbog uvjeta x+y≥0, ako je x>y onda je x>0 i ∣x∣≥∣y∣. Tada je i ∣x∣k≥∣y∣k, tj. xk≥yk (jer je k paran). Analogno zaključujemo u slučaju x<y.
Time smo dokazali da je (x−y)(xk−yk)≥0 pa zbog (*) vrijedi
2k(xk+1+yk+1)≥2k−1(x+y)(xk+yk).
Po pretpostavci indukcije,
2k−1(x+y)(xk+yk)≥(x+y)(x+y)k=(x+y)k+1,
pa smo dokazali da iz pretpostavke slijedi
2k(xk+1+yk+1)≥(x+y)k+1.
Konačno, po principu matematičke indukcije zaključujemo da nejednakost iz zadatka vrijedi za sve prirodne brojeve n.