Prvo rješenje.
Neka je ABC pravokutan trokut s pravim kutom u vrhu C, te neka promatrana simetrala kuta ∠BAC siječe stranicu BC u točki D. Označimo ∠BAC=α, ∣AC∣=b. Vrijedi ∣BC∣=9.
Vrijedi jedna od mogućnosti ∣DC∣=4, ∣BD∣=5 ili ∣DC∣=5, ∣BD∣=4, pa označimo ∣DC∣=w (vrijedi w=4 ili w=5).
Iz pravokutnog trokuta ABC dobivamo
tgα=∣AC∣∣BC∣=b9,
a iz pravokutnog trokuta ACD
tg2α=∣AC∣∣DC∣=bw.
Kako je
tgα=tg(2⋅2α)=1−tg22α2tg2α,
slijedi redom
b9=1−(bw)22⋅bw,
1−b2w2=92w,b2=1−92ww2.
Za w=5 jednadžba nema rješenja, a za w=4 dobivamo b=12.
Sada je
P(ABC)=21⋅∣AC∣⋅∣BC∣=21⋅9⋅12=54.

Drugo rješenje.
Koristimo iste oznake kao u prvom rješenju. Prema teoremu o simetrali kuta vrijedi
∣AB∣:∣AC∣=∣BD∣:∣CD∣.
Kako je ∣AB∣>∣AC∣, mora biti ∣DC∣=4, ∣BD∣=5.
Sada iz
∣AB∣:∣AC∣=∣BD∣:∣CD∣=5:4
zaključujemo da postoji x takav da je ∣AB∣=5x i ∣AC∣=4x.
Iz Pitagorinog poučka slijedi ∣AB∣2−∣AC∣2=∣BC∣2. Vrijedi i ∣BC∣=9, pa dobivamo
(5x)2−(4x)2=92.
Rješenje te jednadžbe je x=3. Sada je ∣AC∣=12 (i ∣AB∣=15), pa je
P(ABC)=21⋅∣AC∣⋅∣BC∣=21⋅9⋅12=54.
Treće rješenje.
Neka je ABC pravokutan trokut s pravim kutom u vrhu C, te neka promatrana simetrala kuta ∠BAC siječe stranicu BC u točki D. Neka je E nožište okomice iz točke D na stranicu AB.
Trokuti ACD i AED su sukladni jer imaju zajedničku stranicu AD i dva sukladna odgovarajuća kuta, ∠ACD=∠AED=90∘ i ∠CAD=∠EAD (jer je AD simetrala kuta).
Zato je ∣AE∣=∣AC∣ i ∣DE∣=∣CD∣. Iz pravokutnog trokuta BDE vidimo da je ∣BD∣>∣DE∣, pa je ∣BD∣=5 i ∣CD∣=∣DE∣=4, i prema Pitagorinom poučku ∣BE∣=3.
Označimo ∣AC∣=b. Primijenimo Pitagorin poučak i na trokut ABC:
∣AC∣2+∣BC∣2=∣AB∣2,
b2+92=(b+3)2.
Slijedi b=12. Sada možemo izračunati
P(ABC)=21⋅9⋅12=54.