4. Zadatak
Prirodni broj koji se čita jednako slijeva nadesno i zdesna nalijevo naziva se palindrom. Ako slučajno odaberemo šesteroznamenkasti palindrom , kolika je vjerojatnost da je i broj palindrom?
Šesteroznamenkasti palindrom je oblika i može se zapisati kao:
iz čega vidimo da je uvijek djeljiv s . Zaključujemo da je i prirodan broj koji može biti četveroznamenkast ili peteroznamenkast.
Ako je četveroznamenkasti palindrom, onda vrijedi . Dakle, prva znamenka palindroma , a time i zadnja, mora biti jednaka . Tada znamo da će i zadnja znamenka broja biti jednaka . No, tada bi i prva znamenka broja trebala biti , ali to je nemoguće jer je najveći broj kojeg u ovom slučajmo možemo dobiti jednak . Dakle, ne postoji šesteroznamenkasti palindrom za koji je broj četveroznamenkasti palindrom.
Neka je dakle za neke znamenke , i . Tada vrijedi:
Zapišimo ovaj zbroj po znamenkama, kao u pismenom zbrajanju:
Promatrajući zadnju znamenku odmah vidimo da mora biti . Kako bi sada i prva znamenka zbroja bila ispravna, ne smije biti prijenosa vrijednosti prilikom zbrajanja znamenki i na drugoj poziciji, pa sigurno vrijedi . Treća i četvrta znamenka zbroja su jednake i dobiju se zbrajanjem istog para znamenki i , pa kako nema prijenosa vrijednosti u zbroju znamenki na petoj poziciji (zbog ), također ne smije biti prijenosa vrijednosti prilikom zbrajanja znamenki i na četvrtoj poziciji, tj. vrijedi .
Sada zaključujemo da za znamenke , i vrijedi:
Iz ovoga zaključujemo da znamenke , i polaznog palindroma moraju zadovoljavati sljedeće uvjete kako bi broj bio peteroznamenkasti palindrom:
Ako je za neki prirodni broj tada znamenki koje zadovoljavaju uvjet (2) ima točno . Za taj isti , parova znamenki koji zadovoljavaju uvjet (1) takvih da je ima . Stoga ukupni broj trojki koje zadovoljavaju prethodne uvjete, a time i broj šesteroznamenkastih palindroma za koje je broj također palindrom, računamo kao zbroj:
Ukupni broj svih šesteroznamenkastih palindroma jednak je . Konačno, tražena vjerojatnost iznosi .