Kružnice k1, k2 i k3 sa središtima S1, S2, S3 i polumjerima duljina r1=1, r2=2, r3=3, redom, međusobno se dodiruju izvana tako da je A diralište kružnica k1 i k2, B diralište kružnica k2 i k3 te C diralište kružnica k3 i k1. Odredi površinu trokuta ABC.
Prvo rješenje.
Kružnice k1, k2 i k3 se međusobno diraju izvana, stoga je ∣S1S2∣=r1+r2=3, ∣S2S3∣=r2+r3=5 i ∣S3S1∣=r3+r1=4.
Uočimo da je trokut S1S2S3 trokut sa stranicama duljina 3, 4 i 5. Prema obratu Pitagorinog poučka trokut S1S2S3 je pravokutan.
Označimo s α i β redom mjere kutova ∠S1S2S3 i ∠S1S3S2.
Budući da je trokut S1S2S3 pravokutan, vrijedi sinα=54 i sinβ=53.
Trokuti S1S2S3 i CAS1 su pravokutni pa imamo
P(S1S2S3)=23⋅4=6,P(CAS1)=21⋅1=21.
Površinu trokuta ABS2 i BCS3 možemo odrediti preko formule za površinu trokuta pomoću sinusa kuta
Kao u prvom rješenju zaključujemo da je ∣S1S2∣=3, ∣S2S3∣=5 i ∣S3S1∣=4. Također, neka je α mjera kuta ∠S1S2S3. Kao u prošlom rješenju, površina P trokuta S1S2S3 iznosi 6 (možemo je izračunati Heronovom formulom ili uočavanjem i korištenjem da je trokut pravokutan).
Primjenom formule za površinu trokuta pomoću sinusa kuta imamo
Analogno, primjenom poučka o kosinusu na trokut BCS3 dobivamo
a2=∣BC∣2=518.
Neka je I središte upisane kružnice trokuta S1S2S3, a A′, B′ i C′ dirališta te upisane kružnice sa stranicama S1S2, S2S3 i S3S1 redom.
Trokuti A′S2I i B′S2I su pravokutni trokuti koji dijele hipotenuzu i po jedna kateta im je iste duljine kao radijus upisane kružnice trokuta S1S2S3. Zato su ti trokuti sukladni, pa posebno vrijedi ∣A′S2∣=∣B′S2∣.
Slično zaključujemo da je ∣A′S1∣=∣C′S1∣ i ∣C′S3∣=∣B′S3∣. Isto vrijedi i za točke A, B i C, a to je moguće samo ako je A≡A′, B≡B′ i C≡C′.
Ovime zaključujemo da je upisana kružnica trokuta S1S2S3 upravo opisana kružnica trokuta ABC.
Kako je četverokut CIAS1 kvadrat, radijus te kružnice je R=∣IA∣=∣AS1∣=1.
Konačno, površinu trokuta ABC možemo izračunati koristeći formulu preko radijusa opisane kružnice: