7. Zadatak
Na slici je prikazan skup od točaka raspoređenih na istaknutih pravaca. Za dvije točke tog skupa kažemo da su vezane ako pripadaju istom istaknutom pravcu.

a) Koliko je najviše točaka promatranog skupa moguće odabrati tako da među njima ne bude vezanih točaka?
b) Odredi broj podskupova promatranog skupa točaka bez vezanih točaka s najvećim mogućim brojem elemenata.
Prvo rješenje.
Među istaknutim pravcima nazovimo međusobno paralelnih pravaca redom i . Analogno, pravce u drugom smjeru imenujemo s i . Četiri točke koje se nalaze na točno jednom pravcu nazvat ćemo kutnima. Osam točaka koje se nalaze na pravcima i nazvat ćemo rubnima. Ostale četiri točke nazvat ćemo središnjima.
Promotrimo pravce i . Na njima smije biti odabrano najviše točaka, jer bi u suprotnom postojale barem dvije odabrane točke na istom pravcu. Na tih pravaca ne nalaze se (kutne) točke, no te dvije kutne točke nalaze se na istom pravcu , pa od te dvije točke možemo odabrati najviše jednu. Zato je najveći broj točaka među kojima nema vezanih manji ili jednak .
Dokazat ćemo da je taj broj jednak i odredit ćemo broj odabira takvih točaka. Primijetimo da kako bi među šest odabranih točaka ne bi bilo vezanih, poštujući argumente s početka, po jedna se mora nalaziti na svakom od paralelnih pravaca i , te jedna od tih točaka mora biti kutna.
Kutnu točku koja se ne nalazi ni na jednom od pravaca možemo odabrati na dva načina.
Pogledajmo pravce i . Imamo dva odabira za točku na pravcu . Svaka od tih točaka koju možemo odabrati pravcu leži na istom pravcu kao neka od dvije točke na pravcu . Zato nakon odabira te točke na pravcu , na jednoznačan način odabiremo točku na pravcu .
Pogledajmo pravce i . Odabrana kutna točka nalazi se na pravcu , pa zato ne smijemo odabrati središnje točke na tim pravcima.
Zato opet zapravo imamo samo dva odabira točke na pravcu . Analogno kao u prošlom slučaju, ovisno o odabiru te točke, jednoznačno će biti određena točka na pravcu .
Konačno, na pravcu ne možemo odabrati središnju točku jer bi bila vezana s onim točkama koje smo odabrali na pravcima i .
Zato možemo odabrati samo neku od dviju kutnih točaka (na dva načina).
Ukupan broj podskupova umnožak je svih mogućnosti odabira, i iznosi .
Drugo rješenje.
Nazovimo točke i pravce kao u prošlom rješenju.
Obojimo točke na pravcima i u crno, a ostale točke u bijelo. Primijetimo da nikoje dvije točke različite boje ne pripadaju istom pravcu. Nadalje, primijetimo da su crne i bijele točke međusobno simetrične (os simetrije je pravac paralelan sa stranicama kvadrata koji čine tih točaka i prolazi središtem tog kvadrata). Zato je u ovom zadatku dovoljno gledati točke samo jedne boje.
Najveći broj točaka koji možemo odabrati jednak je dvostrukom broju crnih točaka koje možemo odabrati. Nadalje, ukupan broj podskupova s najvećim brojem elemenata jednak je kvadratu broja podskupova s najvećim brojem crnih elemenata.
Kako se sve crne točke nalaze na tri pravca. Zato možemo odabrati najviše crne točke koje nisu vezane, a onda to znači da možemo odabrati ukupno najviše točaka tako da nikoje dvije nisu vezane.
Prebrojimo sada sve moguće odabire vezane crne točke. Nužno je da na svakom od pravaca i odaberemo točno jednu točku.
Pogledajmo pravce i . Imamo dva odabira za točku na pravcu . Svaka od tih točaka koju možemo odabrati pravcu leži na istom pravcu kao neka od dvije točke na pravcu . Zato nakon odabira te točke na pravcu , na jednoznačan način odabiremo točku na pravcu .
Promotrimo sada pravac . Na njemu ne možemo odabrati središnje točke jer bi one bile vezane s onim točkama koje smo odabrali na pravcima i .
Zato na pravcu možemo odabrati samo jednu od dviju kutnih točaka (na dva načina).
Ukupan broj odabira crnih točaka među kojima nema vezanih zato je jednak , a onda ukupan odabir šest točaka među kojima nema vezanih jednak je .