7. Zadatak
Koliko ima neparnih sedmeroznamenkastih brojeva koji se sastoje od znamenki , i ako se svaka od tih znamenki u zapisu broja pojavljuje barem jednom?
Prvo rješenje.
Brojevi s opisanim svojstvima su neparni pa je zadnja znamenka .
Kako na prvom mjestu ne može biti , imamo sljedeće dvije mogućnosti.
Prvi slučaj:
Na prvom mjestu je znamenka , a na zadnjem . Na preostalih mjesta znamenke , i možemo rasporediti na ukupno načina.
Zbog danih uvjeta od toga ćemo broja oduzeti ukupan broj svih brojeva koji ne sadrže znamenku , a sadrže ili . Takvih je brojeva .
Dakle, imamo različitih brojeva s danim svojstvima i prvom znamenkom .
Drugi slučaj:
I na prvom i na zadnjem je mjestu znamenka . Na preostalih mjesta znamenke , i možemo rasporediti na ukupno načina.
Zbog danih uvjeta, od toga ćemo broja oduzeti ukupan broj svih brojeva koji ne sadrže bar jednu od znamenki i .
Brojeva koji ne sadrže , a sadrže znamenke ili ima .
Brojeva koji ne sadrže znamenku , a sadrže ili ima također .
Ako te brojeve oduzmemo od , dvaput smo oduzeli broj sa trojki pa ukupnom broju treba dodati broj .
Dakle, imamo različitih brojeva s danim svojstvima i prvom znamenkom .
Konačno, ukupan broj brojeva s danim svojstvima je
Drugo rješenje.
Brojevi s opisanim svojstvima su neparni pa je zadnja znamenka .
Dakle, kako je znamenka upotrijebljena, bez smanjenja općenitosti možemo tražiti koliko ima šesteroznamenkastih brojeva koji se sastoje od znamenki , i te koji sadrže barem jednu dvojku i barem jednu nulu.
Broj šesteroznamenkastih brojeva koji se sastoje od znamenki , i jednak je .
Broj šesteroznamenkastih brojeva koji se sastoje samo od znamenki i jednak je .
Broj šesteroznamenkastih brojeva koji se sastoje samo od znamenki i jednak je .
Oduzmemo li od broja svih šesteroznamenkastih brojeva koji se sastoje od znamenki , i broj svih onih među njima koji sadrže samo znamenke i i broj svih onih koji sadrže samo znamenke i dva puta smo oduzeli šesteroznamenkasti broj koji sadrži sve trojke.
Dakle, konačno rješenje je broj.
Treće rješenje.
Kao i u prvom rješenju razdvojimo prebrojavanje na slučaj kada imamo na početku znamenku , a na kraju te slučaj kada su i na početku i na kraju znamenka .
Ako je na početku znamenka , a na kraju znamenka , tada za preostalih pet znamenki imamo sljedeće mogućnosti:
- jedna znamenka , četiri su znamenke ili ;
- dvije znamenke , tri su znamenke ili ;
- tri znamenke , dvije su znamenke ili ;
- četiri znamenke , jedna je znamenka ili ;
- pet znamenki .
Mjesto za jednu nulu možemo odabrati na načina, za dvije nule na načina, za tri nule na načina, za četiri nule na načina i svih pet nula na način.
U svakom od navedenih slučajeva za svaku od preostalih znamenki imamo dvije mogućnosti ili . Stoga je ukupan broj brojeva s danim svojstvima, a koji na početku imaju znamenku , a na kraju , jednak
Ako je na početku i na kraju znamenka , tada za preostalih pet znamenki imamo sljedeće mogućnosti:
- jedna znamenka , jedna znamenka i tri znamenke , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- jedna znamenka , dvije znamenke i dvije znamenke , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- jedna znamenka , tri znamenke i jedna znamenka , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- jedna znamenka i četiri znamenke , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- dvije znamenke , jedna znamenka i dvije znamenke , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- dvije znamenke , dvije znamenke i jedna znamenka , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- dvije znamenke i tri znamenke , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- tri znamenke , jedna znamenka i jedna znamenka , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- tri znamenke i dvije znamenke , a broj njihovih razmještaja iznosi ;
- četiri znamenke i jedna znamenka , a broj njihovih razmještaja iznosi .
Stoga je ukupan broj brojeva s danim svojstvima, a koji na početku i na kraju imaju znamenku jednak
Konačno, ukupan broj svih brojeva s danim svojstvima jest .