Prvo rješenje.
Primjenom Vièteovih formula na rješenja x1, x2 dane jednadžbe dobivamo:
{x1+x2=3+a,x1x2=3a+3.(⋆)
Izrazimo li iz jednakosti (⋆) npr. x1 preko x2, dobivamo x1=x2−33x2−6.
Sada x1 možemo zapisati u obliku
x1=x2−33x2−6=x2−33(x2−3)+3=3+x2−33.
Kako je x1 cijeli broj, zaključujemo da je x2−3∈{1,3,−1,−3}. Dakle, imamo sljedeće mogućnosti:
x2−3=1⇒x2=4⇒x1=6,
x2−3=3⇒x2=6⇒x1=4,
x2−3=−1⇒x2=2⇒x1=0,
x2−3=−3⇒x2=0⇒x1=2.
Iz x1=6, x2=4 i jednakosti (⋆) dobivamo a=7, analogno kao i iz x1=4 i x2=6.
Iz x1=0, x2=2 i jednakosti (⋆) dobivamo a=−1, analogno kao i iz x1=2 i x2=0.
Dakle, samo za cijele brojeve a=−1 i a=7 su rješenja jednadžbe također cijeli brojevi.
Drugo rješenje.
Da bi rješenja jednadžbe bili cijeli brojevi nužno je da je diskriminanta te jednadžbe potpuni kvadrat. Izračunajmo diskriminantu.
D=(3+a)2−4(3a+3)=a2−6a−3.
Dakle, zaključujemo da je a2−6a−3=b2.
Izraz možemo zapisati u obliku (a−3)2−12=b2, b>0, odakle dobivamo
(a−3−b)(a−3+b)=12.
Kako su a i b cijeli brojevi, b>0 imamo sljedeće mogućnosti:
a−3−b=1,a−3−b=2,a−3−b=3,a−3−b=−12,a−3−b=−6,a−3−b=−4,a−3+b=12a−3+b=6a−3+b=4a−3+b=−1a−3+b=−2a−3+b=−3⇒a=219∈/Z,⇒a=7,⇒a=213∈/Z,⇒a=−27∈/Z,⇒a=−1,⇒a=−21∈/Z.
Za a=7 dobivamo jednadžbu x2−10x+24=0 čije su nultočke x1=4 i x2=6 cijeli brojevi.
Za a=−1 dobivamo jednadžbu x2−2x=0 čije su nultočke x1=0 i x2=2 cijeli brojevi.
Treće rješenje.
Jednadžbu možemo zapisati u obliku
(x−a)(x−3)=−3.
Prema uvjetu zadatka x i a su cijeli brojevi, pa je tada x−a cijeli broj, kao i x−3. Prema tome imamo sljedeće slučajeve:
x−a=1,x−a=−1,x−a=3,x−a=−3,x−3=−3x−3=3x−3=−1x−3=1⇒x=0, a=−1,⇒x=6, a=7,⇒x=2, a=−1,⇒x=4, a=7.
Kako je zadana jednadžba kvadratna, za svaki dobiveni a možemo imati najviše dva različita rješenja. Iz provedene analize svaki dobiveni a daje dva rješenja čime su svi uvjeti zadatka zadovoljeni. Za a=−1 rješenja su x1=0 i x2=2, a za a=7 rješenja su x1=4 i x2=6.