Prvo rješenje.
Budući da je upisan u kružnicu, trapez ABCD je jednakokračan.
Zbog simetrije slijedi da su trokuti ABS i CDS jednakokračni.
Neka je ∣AS∣=∣BS∣=p i ∣CS∣=∣DS∣=q. Tada je
P(ABS)+P(CDS)=2p2+2q2.
Budući da je trokut BSC pravokutan, vrijedi p2+q2=∣BC∣2.
Neka je O središte, a R polumjer kružnice k.
Budući da je pravokutni trokut ABS jednakokračan, slijedi ∠CAB=∠SAB=45∘, pa je središnji kut ∠BOC nad tetivom BC pravi.

Dakle, trokut BOC je pravokutan i slijedi ∣BC∣2=2R2.
Sada zaključujemo da je
P(ABS)+P(CDS)=2p2+q2=2∣BC∣2=22R2=R2.
Stoga je traženi omjer π.
Drugo rješenje.
Označimo ∣AB∣=a i ∣CD∣=c. Neka su M i N redom nožišta visina iz vrha S u trokutima ABS i CDS. Označimo i ∣SM∣=ha, ∣SN∣=hc.
Budući da je upisan u kružnicu, trapez ABCD je jednakokračan.
Zbog simetrije slijedi da su trokuti ABS i CDS jednakokračni.
Budući da je pravokutni trokut ABS jednakokračan, slijedi da je ∣AM∣=∣SM∣=ha, tj. ha=2a. Analogno slijedi hc=2c.

S druge strane, označimo s O središte, a s R polumjer kružnice k. Nadalje, označimo s va=∣OM∣ duljinu visine iz O na AB, te s vc=∣ON∣ duljinu visine iz O na CD.

Iz pravokutnih trokuta AMO i CNO imamo
(2a)2+va2=R2,
(2c)2+vc2=R2.
Oduzimanjem slijedi
(va−vc)(va+vc)=2a+c⋅2c−a.
Uočimo da je va+vc duljina visine trapeza, pa vrijedi
va+vc=ha+hc=2a+c.
Uvrštavanjem u gornju jednadžbu i dijeljenjem s 2a+c slijedi
va−vc=2c−a.
Rješavanjem sustava jednadžbi
va−vc=2c−a,va+vc=2a+c
dobivamo va=2c i vc=2a.
Sada imamo
R2=(2a)2+va2=(2a)2+(2c)2.
Zbroj površina trokuta ABS i CDS iznosi
2a⋅ha+2c⋅hc=4a2+4c2=R2,
pa je traženi omjer jednak π.