Prvo rješenje.

Trokuti GDH i EBF su sukladni prema poučku S–K–S, a zatim su trokuti GHS i EFS sukladni prema poučku K–S–K. Prema tome, osjenčani četverokuti DHSG i BFSE su sukladni te imaju istu površinu, a točka S je polovište dijagonale BD.
Označimo s x polovinu visine paralelograma ABCD na stranicu CD, a s y polovinu visine na stranicu AD.
Površina paralelograma PDQS jednaka je četvrtini površine cijelog paralelograma što iznosi 10cm2. Kako su njegove visine x i y, vrijedi:
10=5⋅x⟹x=2cm.
10=4⋅y⟹y=2.5cm.
Površine trokuta GDS i DHS jednake su:
P(GDS)=2∣GD∣⋅x=21⋅2=1cm2,
P(DHS)=2∣DH∣⋅y=21⋅2.5=1.25cm2.
Tada je tražena površina jednaka
2(P(GDS)+P(DHS))=2(1+1.25)=4.5cm2.
Drugo rješenje.
Na isti način kao u prvom rješenju zaključujemo da su osjenčani četverokuti DHSG i BFSE sukladni i da je točka S sjecište dijagonala. Slijedi da su trokuti AES i CGS te trokuti ASH i CSF sukladni prema poučku S–S–S.
Površina osjenčanog dijela jednaka je
P0=P(ABCD)−2P(AES)−2P(ASH).
Iz formule za površinu paralelograma P=a⋅va slijedi va=aP=1040=4.
Analogno, iz P=b⋅vb slijedi vb=bP=840=5.
P(AES)=21∣AE∣⋅2va=21⋅9⋅2=9.
P(ASH)=21∣AH∣⋅2vb=21⋅7⋅2.5=8.75.
Slijedi
P0=40−2⋅9−2⋅8.75=4.5cm2.