Neka je S središte polukružnice, D diralište polukružnice i stranice AB, a r njezin polumjer. Tada je
∣CS∣=∣DS∣=r.

Prema Pitagorinom poučku vrijedi
∣AB∣2=∣AC∣2+∣BC∣2,
pa je
262=∣AC∣2+242
i zato je ∣AC∣=10.
Budući da je ∣CS∣=∣DS∣, ∠ACS=∠ADS=90∘, a stranica AS zajednička, trokuti ACS i ADS su sukladni prema poučku S-S-K. Zato je ∣AD∣=∣AC∣=10, pa je ∣BD∣=16.
U trokutu BDS vrijedi
∣BS∣2=∣BD∣2+∣DS∣2=162+r2.
S druge strane, ∣BS∣=24−r, pa dobivamo
162+r2=(24−r)2.
Odavde slijedi
256+r2=576−48r+r2,48r=320,
odnosno
r=320.
Drugo rješenje.
Kao i prije, ∣AC∣=10. Budući da su ∠ACB=∠BDS=90∘ i ∠ABC=∠DBS, trokuti ABC i BDS su slični. Stoga vrijedi
∣DS∣∣BS∣=∣AC∣∣AB∣,
odnosno
r24−r=1026.
Rješavanjem dobivamo
10(24−r)=26r,r=320.
Treće rješenje.
Opet je ∣AC∣=10. Površinu trokuta ABC možemo zapisati kao zbroj površina trokuta ASB i ASC. Svi oni imaju visinu r na odgovarajuće stranice, pa je
210⋅24=226r+210r.
Odakle slijedi
120=18r,r=320.