U jednakokračan trokut osnovice duljine 14cm i krakova duljine 25cm upisan je krug. Iznad njega upisan je drugi krug koji dodiruje oba kraka i prvi krug, iznad ovoga upisan je treći krug i tako dalje istim postupkom nastavljamo upisivati krugove. Ako sve upisane krugove obojimo nekom bojom, koji će dio površine trokuta ostati neobojan?
Rješenje
Prvo rješenje.
Po Pitagorinom poučku izračunamo duljinu visine na osnovicu:
v=∣CP∣=252−72=24cm.
Polumjer najveće upisane kružnice izračunamo iz P=r1s:
r1=25+25+1414⋅24=421.
Promotrimo slične trokute ABC, A1B1C, A2B2C,….
Koeficijent sličnosti trokuta izračunamo iz omjera visina:
k=2424−2r1=169.
Analogno vrijedi i za ostale trokute. Ako su trokuti slični s koeficijentom sličnosti k, onda su površine upisanih krugova proporcionalne s k2=25681.
Po Pitagorinom poučku izračunamo duljinu visine na osnovicu:
v=∣CP∣=252−72=24cm.
Trokuti APC, S1D1C, S2D2C, S3D3C,… međusobno su slični (svi kutovi su im sukladni). Označimo ∣D1S1∣=∣PS1∣=r1. Iz sličnosti trokuta APC i S1D1C slijedi
24−r1r1=257,r1=421cm.
Označimo ∣D2S2∣=r2. Iz sličnih trokuta APC i S2D2C slijedi
24−2r1−r2r2=257,r2=64189cm.
Analogno dobivamo i polumjer treće kružnice r3=10241701cm.
Površine krugova su r12π,r22π,r32π,… i čine geometrijski niz s kvocijentom