U trokutu ABC vrijedi ∣AB∣=6 i ∣AC∣=∣BC∣=9. Odredi zbroj udaljenosti ortocentra tog trokuta od njegovih vrhova.
Prvo rješenje
Neka je ∣AB∣=6 i ∣AC∣=9 te neka su sjecišta visina iz vrhova A, B, C na stranice BC, AC, AB redom točke D, E, F. Sjecište visina je ortocentar. Neka je to točka O.
Budući da je trokut ABC jednakokračan, točka F je polovište dužine AB. Stoga vrijedi ∣AF∣=∣BF∣=3.
Prema Pitagorinom poučku za trokut AFC dobivamo
∣CF∣=∣AC∣2−∣AF∣2=81−9=62.
Površina trokuta ABC iznosi
PABC=2∣AB∣⋅∣CF∣=182.
S druge strane, vrijedi
PABC=2∣BC∣⋅∣AD∣.
Iz jednakosti površina slijedi
29⋅∣AD∣∣AD∣=182,=42.
Prema Pitagorinom poučku za trokut ABD dobivamo
∣BD∣=∣AB∣2−∣AD∣2=36−32=2.
Budući da je ∣∠ADB∣=∣∠OFA∣=90∘ i ∠BAD=∠FAO (zajednički kut), prema K–K poučku o sličnosti trokuta slijedi da je △ABD∼△AFO.
Stoga vrijedi
∣OF∣∣BD∣∣OF∣2∣OF∣=∣AF∣∣AD∣,=342,=432.
Kako je ∣OC∣=∣CF∣−∣OF∣ slijedi da je
∣OC∣=62−432=4212.
Prema Pitagorinom poučku za trokut AFO dobivamo
∣OA∣=∣AF∣2+∣OF∣2=492.
Budući da je trokut ABO jednakokračan, vrijedi da je
∣AO∣=∣BO∣=492.
Konačno, zbroj udaljenosti ortocentra od vrhova trokuta jednak je
∣OA∣+∣OB∣+∣OC∣=492+492+4212=4392.
Drugo rješenje
Kao u prvom rješenju uvodimo oznake i pokazujemo da vrijedi
∣CF∣=∣AC∣2−∣AF∣2=81−9=62.
U trokutu AFO kut ∠FAO je komplementaran kutu ∠CBA, pa vrijedi
∣∠FAO∣=90∘−∣∠CBA∣.
Stoga vrijedi
cos∣∠FAO∣=cos(90∘−∣∠CBA∣)=∣AO∣∣AF∣,
iz čega slijedi da je
∣AO∣=cos(90∘−∣∠CBA∣)∣AF∣.
Iz trokuta FBC zaključujemo da vrijedi
sin∣∠CBA∣=∣BC∣∣CF∣=962=322.
Budući da je cos(90∘−∣∠CBA∣)=sin∣∠CBA∣, dobivamo da je