Površina trokuta određenog koordinatama vrhova A(526,−518), B(6,2), O(0,0) je
P=21526(2−0)+6(0+518)+0(−518−2)=16.
Napomena: Jednadžbe tangenti mogu se odrediti i bez primjene uvjeta dodira, koristeći činjenicu da je kvadratnoj jednadžbi (x−7)2+(kx+1)2=10 diskriminanta jednaka nuli.
Drugo rješenje
Iz zadane jednadžbe kružnice slijedi da je njezino središte S(7,−1) i polumjer 10.
Jednadžba tangente u točki T(x0,y0) zadane kružnice je
(x0−7)(x−7)+(y0+1)(y+1)=10.
Budući da tangenta prolazi ishodištem, slijedi
(x0−7)(−7)+(y0+1)=10,
odnosno
y0=7x0−40.
Budući da točka T pripada kružnici, vrijedi i
(x0−7)2+(y0+1)2=10,
pa uvrštavanjem y0=7x0−40 dobivamo
(x0−7)2+(7x0−39)2=10,
odnosno jednadžbu 5x02−56x0+156=0, čije jedno rješenje je
x0=526⇒y0=−518,
a drugo rješenje je
x0=6⇒y0=2.
Površina trokuta određenog koordinatama vrhova A(526,−518), B(6,2), O(0,0) je
P=21526(2−0)+6(0+518)+0(−518−2)=16.
Treće rješenje
Iz zadane jednadžbe kružnice slijedi da je njezino središte S(7,−1) i polumjer 10.
Vrijedi
∣OS∣=(0−7)2+(0+1)2=52.
Trokuti OAS i OBS su pravokutni i primjenom Pitagorinog poučka slijedi
∣OA∣=∣OB∣=210.
Trokuti OAS i OBS su sukladni, pa možemo označiti ∣∠SOB∣=∣∠AOS∣=α.
Površina trokuta OAB iznosi
P=2∣OA∣⋅∣OB∣⋅sin2α=∣OA∣2sinαcosα.
U trokutu OSA vrijedi
sinα=∣OS∣∣AS∣=5210=55,
iz čega slijedi
cosα=1−sin2α=525.
Konačno imamo
P=(210)2⋅55⋅525=16.
Četvrto rješenje
Kao u prethodnom rješenju uočimo sukladne pravokutne trokute OAS i OBS, čija je duljina hipotenuze 52, a duljine kateta su 10 i 210.
Neka je N polovište dužine AB. Budući da su trokuti AOB i ASB jednakokračni, ON i SN su visine u tim trokutima, tj. dijagonale četverokuta ASBO sijeku se u točki N i okomite su.
Tražena površina jednakokračnog trokuta OAB iznosi
P=2∣AB∣⋅∣ON∣.
Izražavanjem površine pravokutnog trokuta OAS na dva načina slijedi
2∣OA∣⋅∣AS∣=P(OAS)=2∣OS∣⋅∣AN∣,
odnosno
2210⋅10=252⋅∣AN∣⇒∣AN∣=22⇒∣AB∣=42.
Duljinu dužine ON dobijemo primjenom Pitagorinog poučka na trokut OAN: