Trokut ABC je jednakokračan. Točka P polovište je osnovice BC, a točka D polovište kraka AC toga trokuta. Dužine BD i AP sijeku se u točki S. Okomica iz točke P na dužinu BS siječe tu dužinu u točki N i vrijedi ∣BN∣:∣NS∣=2:1. Ako je ∣BD∣=27cm, koliko iznose duljine stranica trokuta ABC?
Budući da je točka D polovište stranice AC, dužina BD je težišnica trokuta ABC. Kako je P polovište osnovice BC, dužina AP je također težišnica, pa je njihovo sjecište S težište trokuta ABC.
Težište dijeli težišnicu u omjeru 2:1, pa vrijedi
∣BS∣=32∣BD∣=32⋅27=18cm.
Iz uvjeta ∣BN∣:∣NS∣=2:1 slijedi
∣BN∣=32∣BS∣=32⋅18=12cm,∣NS∣=31∣BS∣=31⋅18=6cm.
Kako je trokut ABC jednakokračan s osnovicom BC, težišnica AP je ujedno i visina na stranicu BC. Zato je trokut BPS pravokutan, a dužina NP je visina iz vrha P na hipotenuzu BS.
Primjenom Euklidovog poučka za visinu dobivamo
∣NP∣2=∣BN∣⋅∣NS∣=12⋅6=72⟹∣NP∣=72=62cm.
Primjenom Euklidovog poučka za katete također vrijedi
∣BP∣2=∣BN∣⋅∣BS∣=12⋅18=216⟹∣BP∣=216=66cm
i
∣PS∣2=∣NS∣⋅∣BS∣=6⋅18=108⟹∣PS∣=108=63cm.
Budući da je P polovište osnovice BC, slijedi
∣BC∣=2∣BP∣=2⋅66=126cm.
Kako je S težište, ono dijeli težišnicu AP u omjeru 2:1, tj. ∣PS∣=31∣AP∣, pa je
∣AP∣=3∣PS∣=3⋅63=183cm.
U pravokutnom trokutu ABP vrijedi Pitagorin poučak:
∣AB∣2=∣AP∣2+∣BP∣2=(183)2+(66)2=972+216=1188,
pa je
∣AB∣=1188=633cm.
Zbog jednakokračnosti trokuta ABC vrijedi ∣AB∣=∣AC∣=633cm.
Napomena: Duljine dužina nije nužno djelomično korjenovati.
Umjesto Euklidovog poučka možemo primijeniti Pitagorin poučak na trokute BPN, PSN i BPS: