Dan je paralelogram ABCD površine 753 u kojem vrijedi ∣AB∣=10 i ∠ABC=120∘. Na stranici AD dana je točka E, a na stranici BC točka F tako da je dužina EF paralelna sa stranicom AB, a površina paralelograma ABFE dvostruko veća od površine paralelograma CDEF. Odredite mjere kutova ∠FAB i ∠EFD.
Prvo rješenje.
Neka je α=∠FAB, β=∠EFD. Označimo površine paralelograma ABFE i EFCD s P1 i P2 redom. Vrijedi P1:P2=2:1, odnosno
∣AB∣∣AE∣sin60∘=2∣EF∣∣ED∣sin60∘.
Iz ∣AB∣=∣EF∣=10 slijedi ∣AE∣=2∣ED∣.
Nadalje, PABCD=∣AB∣∣AD∣sin60∘ pa iz
753=∣AB∣∣AD∣sin60∘
slijedi ∣AD∣=15.
Sada je ∣AD∣=∣AE∣+∣ED∣=3∣ED∣, odnosno ∣ED∣=5 i ∣AE∣=10.
Dakle, paralelogram ABEF je romb pa mu dijagonale raspolavljaju kutove. Slijedi
α=260∘=30∘.
Promotrimo sada trokut DEF. Znamo da je mjera kuta pri vrhu E jednaka 60∘. Spustimo visinu v iz vrha D.
sin60∘=∣ED∣v⇒v=∣ED∣sin60∘=2.53
i
cos60∘=∣ED∣x⇒x=∣ED∣cos60∘=2.5.
Sada je 10−x=7.5 pa je
tgβ=10−xv=7.52.53⇒β=30∘.
Drugo rješenje.
Slika i oznake su kao u prvom rješenju.
Označimo površine paralelograma ABFE i EFCD s P1 i P2 redom. Vrijedi P1:P2=2:1, odnosno
∣AB∣∣AE∣sin60∘=2∣EF∣∣ED∣sin60∘.
Iz ∣AB∣=∣EF∣=10 slijedi ∣AE∣=2∣ED∣.
Nadalje, PABCD=∣AB∣∣AD∣sin60∘ pa iz
753=∣AB∣∣AD∣sin60∘
slijedi ∣AD∣=15.
Sada je ∣AD∣=∣AE∣+∣ED∣=3∣ED∣, odnosno ∣ED∣=5 i ∣AE∣=10.
Dakle, paralelogram ABEF je romb pa mu dijagonale raspolavljaju kutove. Slijedi
α=260∘=30∘.
Promotrimo sada trokut DEF. Iz poučka o kosinusu slijedi