Prvo rješenje:
Presjeci parabole s koordinatnim osima su A(x1,0), C(x2,0) i B(0,b).

Simetrala stranice AC ima jednadžbu
x=2x1+x2.
Iz Vièteove formule imamo x1+x2=−a. Prema tome, simetrala stranice AC ima jednadžbu x=−2a, pa i središte kružnice ima x-koordinatu −2a.
Budući da leži na pravcu y=x, središte ima koordinate (−2a,−2a).
Simetrala dužine AB je pravac kroz točku (2x1,2b) okomit na AB. Koeficijent smjera pravca AB je x1−00−b=−x1b, pa jednadžba simetrale stranice AB glasi
y−2b=bx1(x−2x1),
tj.
y=2b−2bx12+bx1x.
Središte leži na tom pravcu, pa uvrštavanjem njegovih koordinata imamo
−2a=2b−2bx12−2bx1a,
odnosno
−ab=b2−x12−x1a.
S druge strane, x1 je rješenje početne kvadratne jednadžbe pa vrijedi x12+x1a+b=0.
Iz zadnje dvije jednakosti slijedi
−ab=b2+b,
tj. b(a+b+1)=0.
Uočimo da mora vrijediti b=0 jer bi se u suprotnom točka B podudarala s A ili C. Prema tome, mora vrijediti
a+b+1=0.
Drugo rješenje:
Presjeci parabole s koordinatnim osima su A(x1,0), C(x2,0) i B(0,b).
Simetrala stranice AB je pravac kroz točku (2x1,2b) okomit na AB. Koeficijent smjera pravca AB je x1−00−b=−x1b, pa jednadžba simetrale dužine AB glasi
y−2b=bx1(x−2x1),
tj.
y=2b+2bx12+bx1x.
Analogno, jednadžba simetrale dužine BC glasi
y=2b+2bx22+bx2x.
Izjednačavanjem po x dobivamo
x1b(y−2b−2bx12)=x2b(y−2b−2bx22).
Sređivanjem dobivamo
2x1x22by(x2−x1)−b2(x2−x1)=2x1−x2.
Uočimo da je x1=x2 i b=0 jer u suprotnom ne bismo imali tri različita sjecišta. Dijeljenjem sa 2x2−x1 dobivamo
2b(y−2b)⋅x1x21=−1.
Vièteova formula daje x1x2=b, pa imamo 2y−b=−1.
Simetrala stranice AC ima jednadžbu x=2x1+x2. Iz Vièteove formule imamo x1+x2=−a. Prema tome, simetrala stranice AC ima jednadžbu x=−2a, pa i središte kružnice ima x-koordinatu −2a.
Budući da leži na pravcu y=x, središte ima koordinate (−2a,−2a).
Slijedi
2⋅(−2a)−b=−1,
tj. a+b+1=0.