Prvo rješenje.
Razmatramo dva slučaja:
1. slučaj p∣n
Tada je n=pk, k∈Z i vrijedi
n2+pn=p2k2+p2k=pk2+k.
No, k2+k=k(k+1) je potpun kvadrat samo ako je k2+k=0, tj. za k=0 i k=−1. Odgovarajuća rješenja su n=0 i n=−p.
2. slučaj p∤n
Tada je M(n,n+p)=1. Da bi izraz pod korijenom n2+pn=n(n+p) bio potpun kvadrat, mora biti n=a2, n+p=b2, ili n=−b2, n+p=−a2, za neke a,b∈N0.
U oba slučaja je
p=b2−a2=(b−a)(b+a)
pa dobivamo (jer je a+b>0)
{b−ab+a=1=pili{b−ab+a=p=1.
Rješenje prvog sustava je a=2p−1, b=2p+1, a drugog a=21−p, b=2p+1.
Ako je n=a2 dobivamo
n=(2p−1)2,
a ako je n=−b2 onda je
n=−(2p+1)2.
Ovo su cijeli brojevi pa onda i rješenja zadatka samo za p>2.
Drugo rješenje.
Neka je n2+pn=m, m∈N0. Tada dobivamo n2+pn−m2=0. Rješenja te kvadratne jednadžbe su
n=21(−p±p2+4m2).
Budući da se traže cjelobrojna rješenja, izraz pod korijenom mora biti potpun kvadrat tj. p2+4m2=w2, w∈N0.
Iz p2=(w−2m)(w+2m), kako je w+2m≥0 i w+2m≥w−2m, dobivamo sljedeće slučajeve:
{w−2mw+2m=1=p2ili{w−2mw+2m=p=p.
U prvom slučaju dobivamo w=2p2+1, m=4p2−1, pa je
n=21−p±p2+4(4p2−1)2
odnosno
n1=(2p−1)2,n2=−(2p+1)2.
Ovo su cijeli brojevi samo kada je p neparan, tj. p>2.
U drugom slučaju je w=p, m=0, pa je n=21(−p±p), odnosno n3=0 i n4=−p.