△ABC je jednakokračan, a ∠ACB je kut nasuprot osnovice pa je ∣∠ACB∣=80∘.
Kako je ∣∠ACB∣=80∘ kut nasuprot osnovici jednakokračnog trokuta ABC, onda vrijedi: ∣AC∣=∣BC∣ i veličine preostala dva kuta tog trokuta su
∣∠BAC∣=∣∠CBA∣=(180∘−80∘):2=50∘.
Neka je točka N nožište visine na osnovicu trokuta ABC.

Kako visina na osnovicu jednakokračnog trokuta raspolavlja osnovicu, pravac NC je simetrala osnovice trokuta ABC pa vrijedi ∣AD∣=∣BD∣ što znači da je i trokut ABD jednakokračan. Zato je ∣∠BAD∣=∣∠DBA∣=30∘.
To znači da je ∣∠BDA∣=180∘−2⋅30∘=120∘.
Promotrimo trokut ATD.
∣∠DTA∣=180∘−(120∘+20∘)=40∘.
Odredimo veličinu kuta ∠BAT.
∣∠BAT∣=∣∠BAD∣−∣∠TAD∣=30∘−20∘=10∘.

Odredimo sad kutove trokuta ADC.
Kako je CN simetrala osnovice jednakokračnog trokuta ABC, ona je ujedno i simetrala kuta nasuprot osnovici pa je ∣∠ACD∣=80∘:2=40∘.
∣∠DAC∣=∣∠BAC∣−∣∠BAD∣=50∘−30∘=20∘.
Sada je ∣∠CDA∣=180∘−(40∘+20∘)=120∘.

Vrijedi: △ATD≅△ADC jer imaju zajedničku stranicu AD i odgovarajuće sukladne kutove uz nju (poučak K-S-K).

Iz te sukladnosti slijedi ∣AT∣=∣AC∣ pa je trokut ATC jednakokračan.

Kut nasuprot osnovice tog trokuta je ∠TAC i vrijedi:
∣∠TAC∣=50∘−10∘=40∘
pa je veličina traženog kuta
∣∠TCA∣=(180∘−40∘):2=70∘.