Iz uvjeta zadatka slijedi da točke B, C, D i E pripadaju istoj kružnici sa središtem u A duljine polumjera 1 te da je BE promjer te kružnice.
Potrebno je izračunati ∣BD∣, ∣CE∣ i ∣DE∣.

Prema Talesovom poučku, kut ∠ECB je pravi pa primjenom Pitagorinog poučka na △CEB dobivamo:
∣CE∣2=∣BE∣2−∣BC∣2
∣CE∣2=22−(21)2
∣CE∣2=415
odnosno, ∣CE∣=215.
Nadalje, po poučku S-S-S o sukladnosti trokuta vrijedi △ABC≅△ACD pa je ∣∠ACB∣=∣∠DCA∣.
Neka je točka P sjecište dužina AC i BD. Prema poučku S-K-S o sukladnosti trokuta vrijedi △BCP≅△CDP.
To znači da je ∣∠BPC∣=∣∠CPD∣=90∘. Zato je BP visina trokuta △ABC.
Neka je N nožište visine trokuta △ABC povučene iz vrha A. Kako je △ABC jednakokračan, onda je
∣AN∣2=∣AC∣2−∣CN∣2
∣AN∣2=12−(41)2
∣AN∣2=1615
∣AN∣=415.
Prema poučku K-K o sličnosti trokuta vrijedi △ANC∼△BCP pa je
∣BC∣∣BP∣=∣AC∣∣AN∣
∣BP∣=∣AC∣∣AN∣⋅∣BC∣
∣BP∣=∣AC∣1⋅∣AN∣⋅∣BC∣
∣BP∣=11⋅415⋅21=815.
Nadalje, ∣BD∣=2⋅∣BP∣=2⋅815=415.
Konačno, prema Talesovom poučku, kut ∠EDB je pravi pa primjenom Pitagorinog poučka na △DEB dobivamo:
∣DE∣2=∣BE∣2−∣BD∣2
∣DE∣2=22−(415)2
∣DE∣=47.
Napomena: ∣BP∣ smo mogli izračunati i izražavajući površinu trokuta △ABC na dva načina:
2∣BC∣⋅∣AN∣=2∣AC∣⋅∣BP∣.