Prvi način:

p△ACD=p△ACT jer ta dva trokuta imaju zajedničku stranicu AC i jednake duljine visina na tu stranicu.
Kako je p△ACD=p△ACP+p△PCD i p△ACT=p△ACP+p△APT slijedi da je p△APT=p△PCD.
Vrijedi ∣DP∣=52∣DA∣, a duljina visine na stranicu DP u trokutu PCD jednaka je duljini visine na stranicu DA u trokutu ACD.
Zbog toga je
p△PCD=52p△ACD.
S obzirom da dijagonala dijeli romb na dva sukladna trokuta,
p△ACD=21pABCD,
pa je
p△PCD=52p△ACD=52⋅21pABCD=51pABCD,
što znači da je i p△APT=51pABCD.
Dakle,
p△APT:pABCD=1:5.
Napomena: Dokazati da je p△PCD=52p△ACD može se i ovako:

Označimo s N1 i N2 nožišta visina iz vrhova P i D u trokutima △ACP i △ACD.
Trokut △AN1P sličan je trokutu △AN2D po KK-poučku (zajednički kut kod vrha A i jedan pravi kut).
Kako je ∣AP∣=53∣AD∣, zbog sličnosti trokuta će biti ∣N1P∣=53∣N2D∣, pa je i površina p△ACP=53p△ACD (imaju zajedničku stranicu).
Dakle,
p△PCD=52p△ACD.
Drugi način:

Zbog ∣AP∣:∣PD∣=3:2 vrijedi ∣PD∣=32∣AP∣, a duljina visine na stranicu PD u trokutu PDT jednaka je duljini visine na stranicu AP u trokutu APT.
Zbog toga je
p△PDT=32p△APT.
Trokuti ACP i DPT su slični jer su im kutovi iste veličine (dva vršna kuta, odnosno šiljasti kutovi uz presječnicu).
Zbog ∣AP∣:∣PD∣=3:2 vrijedi p△ACP:p△DPT=9:4, odnosno p△ACP=49p△DPT.
Tada je
p△ACP=49⋅32p△APT=23p△APT.
Zbog ∣AP∣:∣PD∣=3:2 vrijedi ∣PD∣=32∣AP∣, a duljina visine na stranicu PD u trokutu PDC jednaka je duljini visine na stranicu AP u trokutu APC.
Zbog toga je
p△PDC=32p△APC.
Tada je
p△PDC=32⋅23p△APT=p△APT.
Dijagonala AC dijeli romb na dva jednaka dijela, pa je površina romba
pABCD=2(p△APC+p△PCD)=2(23p△PDC+p△PDC)=5p△PDC=5p△APT.
Dakle,
p△APT:pABCD=1:5.