Prvi način: Neka je α veličina unutarnjeg, a α1 veličina susjednog vanjskog kuta zadanog pravilnog mnogokuta.
Iz uvjeta zadatka vrijedi da je α=9α1 i α+α1=180∘.
Slijedi da je 10α1=180∘, pa je α1=18∘.
Tada je α=180∘−18∘=162∘.
U pravilnom mnogokutu svi su vanjski kutovi jednakih veličina, a zbroj im je 360∘.
Iz 18∘⋅n=360∘ izračuna se da je n=20, dakle riječ je o dvadeseterokutu.
Skica dijela dvadeseterokuta s traženim kutom izgleda ovako:

Vrijedi da je ∣∠A1SA2∣=360∘:20=18∘, pa je ∣∠A1SA3∣=2⋅18∘=36∘ i ∣∠A1SA4∣=3⋅18∘=54∘.
Iz jednakokračnog trokuta A1A3S se izračuna
∣∠A3A1S∣=(180∘−36∘):2=144∘:2=72∘.
Iz jednakokračnog trokuta A1A4S se izračuna
∣∠A4A1S∣=(180∘−54∘):2=126∘:2=63∘.
Nadalje, ∣∠A3A1A4∣=∣∠A3A1S∣−∣∠A4A1S∣, pa je
∣∠A3A1A4∣=72∘−63∘=9∘.
Drugi način: Prvi dio identičan je postupku u prvom načinu uključujući i skicu.
Dalje slijedi:
Vrijedi da je ∣∠A1SA2∣=360∘:20=18∘, pa je ∣∠A1SA4∣=3⋅18∘=54∘.
Iz jednakokračnog trokuta A1A2A3 vrijedi da je
∣∠A3A1A2∣=(180∘−α):2=(180∘−162∘):2=18∘:2=9∘.
Iz jednakokračnog trokuta A1A4S se izračuna
∣∠A4A1S∣=(180∘−54∘):2=126∘:2=63∘.
Nadalje,
∣∠A3A1A4∣=2α−(∣∠A2A1A3∣+∣∠A4A1S∣),
pa je
∣∠A3A1A4∣=81∘−(9∘+63∘)=81∘−72∘=9∘.
Treći način: Ako je α veličina unutarnjeg kuta mnogokuta, onda je veličina njegovog vanjskog kuta 180∘−α.
Iz uvjeta zadatka 9⋅(180∘−α)=α, izračuna se α=162∘.
Koristeći formulu za veličinu unutarnjeg kuta n-terokuta
n(n−2)⋅180∘=162∘
izračuna se da je n=20.
Skica dijela dvadeseterokuta s prikazom traženog kuta izgleda ovako:

Duljine stranica i veličine kutova pravilnog mnogokuta su jednake, pa prema SKS poučku vrijedi: △A1A2A3≅△A2A3A4.
Tada je ∣A1A3∣=∣A2A4∣.
Onda je, prema SSS poučku: △A1A3A4≅△A4A2A1.
Zbog toga vrijedi ∣∠A3A4A1∣=∣∠A2A1A4∣.
Zbroj veličina kutova svakog četverokuta je 360∘, a u četverokutu A1A2A3A4 dva kuta imaju po 162∘, dok su druga dva jednakih veličina.
Onda je:
∣∠A2A1A4∣=(360∘−2⋅162∘):2=18∘.
U jednakokračnom trokutu A1A2A3 je:
∣∠A2A1A3∣=(180∘−162∘):2=9∘.
Konačno je
∣∠A3A1A4∣=∣∠A2A1A4∣−∣∠A2A1A3∣=18∘−9∘=9∘.