Prvi način:
Za šiljaste kutove α i β pravokutnog trokuta vrijedi α+β=90∘.
Iz α=4k i β=5k redom slijedi:
4k+5k=90∘,
9k=90∘,
i konačno je k=10∘, odakle je α=40∘ i β=50∘.
Kut α se smanjio za 8% od 40∘, što iznosi 3.2∘=3∘12′, pa je sada
α1=40∘−3∘12′=36∘48′.
Onda je kut β1=90∘−36∘48′=53∘12′ (ili β1=50∘+3∘12′=53∘12′).
Kut β se, dakle, povećao za 3∘12′.
Kako je 3.2:50=0.064, zaključujemo da se veći kut povećao za 6.4%.
Drugi način:
Iz omjera α:β=4:5 dobije se 5α=4β i
α=54β.
Za šiljaste kutove α i β pravokutnog trokuta vrijedi α+β=90∘, odnosno
54β+β=90∘.
Dalje je
59β=90∘,
iz čega se izračuna β=50∘.
Tada je α=90∘−50∘=40∘.
Kut α se smanjio za 8% od 40∘, što iznosi 3.2∘=3∘12′, pa je sada
α1=40∘−3∘12′=36∘48′.
Onda je kut β1=90∘−36∘48′=53∘12′ (ili β1=50∘+3∘12′=53∘12′).
Kut β se, dakle, povećao za 3∘12′.
Kako je 3.2:50=0.064, zaključujemo da se veći kut povećao za 6.4%.
Treći način:
Za šiljaste kutove α i β pravokutnog trokuta vrijedi α+β=90∘, pa je β=90∘−α.
Tada je
α:(90∘−α)=4:5.
Iz 5α=360∘−4α dobiva se 9α=360∘ i α=40∘.
Tada je β=90∘−40∘=50∘.
Kut α se smanjio za 8% od 40∘, što iznosi 3.2∘=3∘12′, pa je sada
α1=40∘−3∘12′=36∘48′.
Onda je kut β1=90∘−36∘48′=53∘12′ (ili β1=50∘+3∘12′=53∘12′).
Kut β se, dakle, povećao za 3∘12′.
Kako je 3.2:50=0.064, zaključujemo da se veći kut povećao za 6.4%.