Prvi način:

△ABC je jednakokračan, pa su kutovi uz osnovicu BC sukladni, a α′ je veličina vanjskog kuta tog trokuta pa slijedi
∣∠ABC∣=∣∠ACB∣=2α′.
△ADC je jednakokračan, pa su kutovi uz osnovicu AC sukladni i vrijedi
∣∠DAC∣=∣∠ACD∣=2180∘−δ=90∘−2δ.
Kako je ∣∠ACB∣=∣∠ACD∣+∣∠BCD∣, slijedi
2α′=90∘−2δ+∣∠BCD∣,
a odatle je
∣∠BCD∣=2α′+2δ−90∘=2α′+δ−90∘=100∘−90∘=10∘.
Drugi način:

Zbog ∣AB∣=∣AC∣ zaključujemo da je trokut △ABC jednakokračan s osnovicom BC, pa vrijedi β=γ.
Zbog ∣AD∣=∣DC∣ zaključujemo da je trokut △ADC jednakokračan s osnovicom AC, pa vrijedi
∣∠CAD∣=∣∠ACD∣=(180∘−δ):2=90∘−21δ.
Budući da je α′=β+γ=2β, onda je prema uvjetu zadatka 2β+δ=200∘, pa je δ=200∘−2β.
Uz oznake kao na slici vrijedi ∣∠ACD∣+∣∠BCD∣=β, pa nakon uvrštavanja dobivamo redom
90∘−21δ+∣∠BCD∣=β,
90∘−100∘+β+∣∠BCD∣=β,
∣∠BCD∣=10∘.