
Neka je S središte upisane kružnice trokuta ADC i središte opisane kružnice trokuta ABC i neka je ∣∠ABC∣=β.
Kutovi ∠ASC i ∠ABC su središnji i pripadni obodni kut nad tetivom AC. Na temelju poučka o središnjem i obodnom kutu vrijedi da je ∣∠ASC∣=2β.
Iz trokuta ASC, koji je jednakokračan jer je ∣SA∣=∣SC∣, može se zaključiti da je
∣∠SAC∣=∣∠SCA∣=2180∘−2β=90∘−β.
Pravac AS je simetrala unutarnjeg kuta trokuta ADC (ABC) pri vrhu A pa je
α=∣∠CAB∣=2⋅(90∘−β)=180∘−2β.
Na isti način vrijedi
∣∠ACD∣=2⋅(90∘−β)=180∘−2β.
Dalje možemo nastaviti na više načina.
Prvi način:
Pravac CD je simetrala kuta trokuta pri vrhu C pa je
γ=∣∠ACB∣=2⋅(180∘−2β)=360∘−4β.
Iz zbroja kutova trokuta ABC redom slijedi
α+β+γ=180∘
β+(180∘−2β)+(360∘−4β)=180∘⇒5β=360∘⇒β=72∘
α=180∘−2⋅72∘=36∘
γ=180∘−(72∘+36∘)=72∘.
Trokut ABC je jednakokračan s kutovima veličina 72∘, 72∘ i 36∘.
Drugi način:
Budući da je ∣∠CAB∣=∣∠ACD∣=180∘−2β, trokut ADC je jednakokračan s osnovicom AC.
Kut ∠BDC je vanjski kut trokuta ADC i vrijedi da je
∣∠BDC∣=∣∠DAC∣+∣∠ACD∣=2(180∘−2β)=360∘−4β.
Za kutove trokuta DBC vrijedi:
∣∠BDC∣+∣∠CBD∣+∣∠DCB∣=180∘
(360∘−4β)+β+(180∘−2β)=180∘
5β=360∘
β=72∘.
Dalje slijedi da je γ=72∘ i α=180∘−2⋅72∘=36∘.
Treći način:
Zbog činjenice da je u trokutu ABC α+β+γ=180∘ i da je α=∣∠CAB∣=180∘−2β, vrijedi
180∘−2β+β+γ=180∘
odnosno −β+γ=0 što znači da je β=γ i da je trokut ABC jednakokračan s osnovicom BC.
Budući da je pravac CD simetrala kuta ∠BCA, zaključujemo da je γ=2α, a onda je i β=2α.
Konačno, uvrštavanjem dobivenih relacija u izraz α+β+γ=180∘ redom dobivamo:
α+2α+2α=180∘,5α=180∘,α=36∘ i β=γ=2⋅36∘=72∘.