5. Zadatak
Dokaži da među bilo kojih pet vrhova pravilnog deveterokuta postoje četiri koja su vrhovi trapeza.
Prvo rješenje.
Za svaku dijagonalu pravilnog deveterokuta postoje još dvije dijagonale i jedna stranica tog deveterokuta koje su sve međusobno paralelne. Posebno, svaka stranica i dijagonala paralelna je jednoj od stranica pravilnog deveterokuta.
Pretpostavimo tvrdnju suprotnu onoj iz zadatka: postoji odabir pet točaka takvih da nikojih četiri ne čine vrhove trapeza. Promotrimo taj izbor točaka.
Tih pet točaka određuje dužina. Svaka od tih dužina paralelna je nekoj od stranica pravilnog deveterokuta. Prema Dirichletovom principu postoje dvije dužine koje su određene s dva para nekih od pet odabranih točaka te koje su paralelne istoj stranici deveterokuta, pa su posebno i međusobno paralelne.
Krajnje točke tih dviju dužine su sve međusobno različite jer bismo u suprotnom imali kolinearne točke među vrhovima pravilnog deveterokuta. Upravo te četiri točke čine vrhove trapeza (te paralelne dužine njegove su osnovice), čime je tvrdnja zadatka dokazana.
Drugo rješenje.
Označimo ponovno vrhove deveterokuta , , , redom.
Pretpostavimo suprotno: postoji odabir pet točaka takvih da nikojih četiri ne čine vrhove trapeza. Promotrimo taj izbor točaka.
Prvo dokažimo da u tom odabiru postoje dvije susjedne točke deveterokuta. Fiksirajmo bilo koju neodabranu točku. Ostalih točaka možemo podijeliti u četiri para susjednih točaka deveterokuta. Prema Dirichletovom principu, među pet odabranih točaka postoje dvije koje su u istom paru, pa su zato susjedne.
Primijetimo da nikoje četiri točke od pet odabranih nisu uzastopne u deveterokutu, jer bi one činile vrhove trapeza.
Zato promotrimo dva slučaja: među pet odabranih točaka postoje tri uzastopne točke i među pet odabranih točaka nikoje tri točke nisu uzastopne.
U prvom slučaju neka su bez smanjenja općenitosti te tri uzatopne točke , i . Kako četiri uzastopne točke čine vrhove trapeza, i nisu odabrane točke. To znači da su među preostale četiri točke , , i dvije odabrane.
Te dvije preostale točke nisu uzastopne jer bi s i činile vrhove trapeza. Također, dvije preostale točke ne smiju biti odijeljene točno jednom točkom jer bi tada s i činile vrhove trapeza. Preostala je mogućnost da su te dvije točke i , no one čine vrhove trapeza s točkama i .
Promotrimo sada drugi slučaj: nikoje tri točke nisu uzastopne. Kako postoji par uzastopnih točaka među odabranima, neka su bez smanjenja općenitosti i odabrane točke. Točke i nisu odabrane jer bi imali niz triju uzastopnih točaka. To znači da su među preostalih pet točaka , , , i tri odabrane.
Nikoje dvije odabrane točke od tih pet ne smiju biti uzastopne jer bi s i činile vrhove trapeza. Preostaje nam samo mogućnost da su odabrane točke , i , no one čine vrhove trapeza s .
Ovime smo došli do kontradikcije, jer ne postoji odabir pet točaka među kojima ne postoje četiri koje čine vrhove trapeza, pa je tvrdnja zadatka dokazana.