3. Zadatak
Manda je, za odabrani prirodni broj , izradila sve stranice i sve dijagonale pravilnog -terokuta od tankog pruća. Zatim je Ivan tih štapova podijelio u grupe po tri štapa tako da se od svake grupe može napraviti trokut.
Za koje je brojeve to moguće?
Prvo rješenje.
Uočimo da je broj nužno djeljiv s , kako bi se štapovi mogli podijeliti u grupe po tri štapa. Dakle, nužno daje ostatak ili pri dijeljenju s .
Pokažimo da je za takve -ove to uvijek moguće postići.
Za možemo podijeliti štapove u dvije grupe koje se sastoje od dvije stranice kvadrata i jedne dijagonale te je od njih očito moguće sastaviti dva sukladna jednakokračna pravokutna trokuta. Nadalje, pretpostavimo da je broj koji daje ostatak ili pri dijeljenju s .
Neka su sve duljine štapova na raspolaganju. Sve duljine, osim možda zadnje, javljaju se točno puta u pravilnom -terokutu, dok se duljina najveće dijagonale pojavljuje puta (ako je paran) ili puta (ako je neparan).
Uočimo da za pozitivne realne brojeve i takve da je možemo sastaviti jednakokračni trokut sa stranicama duljine i . Zaista, očito vrijede nejednakosti
Podjelu na grupe vršimo počevši s najvećim duljinama . Ako štapova duljina imamo parno mnogo, tada ih sve rasporedimo u grupe koje se sastoje od duljina i . Budući da je , od takvih duljina moguće je sastaviti trokut. S druge strane, ako štapova duljina ima neparno mnogo, tada napravimo jednu grupu koja se sastoji od tri duljine , a ostale rasporedimo u grupe koje se sastoje od duljina i .
Kako je broj štapova duljina barem , gornju podjelu u grupe uvijek možemo provesti, neovisno o parnosti tog broja.
Nakon ovog koraka preostali će broj duljina ponovo biti barem jer su u gornjoj podjeli one sudjelovale u najviše tročlanih grupa štapova (na početku ih je bilo ). Zato prethodni korak sada možemo ponoviti za preostale duljine , pa nakon toga za duljine i tako sve do duljine .
Nakon svih tih koraka su nam preostale samo još neke od duljina koje trebamo podijeliti u tročlane grupe. Broj duljina koji nam je preostao nužno je djeljiv s jer je broj svih štapova na početku bio djeljiv s . Zato sve preostale duljine možemo podijeliti u tročlane grupe.
Time smo sve štapove podijelili u grupe od po tri štapa s kojima je moguće napraviti trokut, te su zaista takvi brojevi svi prirodni brojevi koji pri dijeljenju s daju ostatak ili .
Drugo rješenje.
Kao u prošlom rješenju, zaključujemo da je nužno oblika ili za neki , te da imamo po duljina štapova na raspolaganju, osim možda u slučaju parnog broja .
Ako je djeljiv s , svi brojevi djeljivi su s , pa od svih štapova možemo napraviti jednakostranične trokute. Zato pretpostavljamo da je oblika .
U pravilnom mnogokutu primjećujemo da su za svaki duljine stranica trokuta jednake . Posebno, za te duljine vrijede nejednakosti trokuta. Zato za sve takve indekse vrijedi i
pa zaključujemo da i od štapova duljina i možemo sastaviti trokut.
Ako je neparan broj oblika , tada je broj (broj različitih duljina štapova) nužno djeljiv s (budući da je broj svih duljina štapova djeljiv s ). Za svaku od tih duljina na raspolaganju imamo štapova. U tom slučaju ćemo napraviti po jednu grupu štapova duljina i (). Nakon toga nam je preostalo štapova svake duljine, pa kao u prethodnom slučaju od svih štapova stvorimo jednakostranične trokute.
Neka je na kraju paran broj oblika , odnosno , za neki . Posebno, broj štapova duljina je i daje ostatak pri dijeljenju s , dok broj štapova daje ostatak pri dijeljenju s . Zato je ukupan broj štapova duljina ili djeljiv s , ali i broj svih preostalih štapova (čije su duljine manje ili jednake ) djeljiv s . Slično kao u slučaju neparnog broja oblika , zaključujemo da je broj djeljiv s , pa štapove duljina manjeg ili jednakog podijelimo kao u prošlom slučaju (prvo grupe štapova duljina i , a zatim na jednakostranične trokute). Za duljine i prvo napravimo jedan trokut duljina i (da je to moguće argumentiramo slično kao ranije), a onda od svih ostalih štapova napravimo jednakostranične trokute, budući da je preostalo štapova duljina i štapova duljina .
Ovime smo pokrili sve slučajeve, te su zaista takvi brojevi svi prirodni brojevi koji pri dijeljenju s daju ostatak ili .