Prvo rješenje.
U pravokutnom trokutu AEC točka D je polovište hipotenuze, tj. ujedno je i središte opisane kružnice tog trokuta i vrijedi ∣AD∣=3.

Iz pravokutnog trokuta ABD dobivamo
∣AB∣2∣AB∣2∣AB∣=∣BD∣2−∣AD∣2,=52−32=25−9=16,=4.
Iz površine trokuta ABD izračunat ćemo visinu v.
PABD=2∣BD∣⋅v=2∣AB∣⋅∣AD∣
v=∣BD∣∣AB∣⋅∣AD∣=54⋅3=512
Površina trokuta ABC jednaka je
P=2∣BC∣⋅v=28⋅512=548.
Trokut DCA je jednakokračan i vrijedi ∠DAC=∠ACD, a kako je ∠ACD=∠ACB i ∠ADE je vanjski kut trokuta DCA, imamo ∠ADB=∠ADE=∠DAC+∠ACD=2∠ACD=2∠ACB.
Konačno, u pravokutnom trokutu ABD je
sin(2∠ACB)=sin∠ADB=∣BD∣∣AB∣=54.
Drugo rješenje.

Primijenimo li Euklidov poučak na pravokutne trokute ABD i AEC (ili sličnost pravokutnih trokuta na koje visina v dijeli trokut ABD, odnosno AEC) dobivamo v2=x(6−x) i v2=(3−x)(2+x).
Odatle slijedi x(6−x)=(3−x)(2+x), odnosno x=56. Tada je v=512 i ∣AD∣=3.
Površina trokuta ABC je
P=2∣BC∣⋅v=28⋅512=548.
Kako je ∣AD∣=3=∣DC∣, trokut ADC je jednakokračan, pa dalje računamo kao i u prvom rješenju: ∠ADB=∠DAC+∠ACD=2∠ACD=2∠ACB.
Konačno, u pravokutnom trokutu ABD je
sin(2∠ACB)=sin∠ADB=∣BD∣∣AB∣=54.