Izraze x2+y2 i x3+y3 možemo (koristeći x+y=1) zapisati kao
x2+y2=(x+y)2−2xy=1−2xy,
x3+y3=(x+y)(x2−xy+y2)=1⋅(1−2xy−xy)=1−3xy.
Stoga iz
(1−3xy)(1−2xy)=(x3+y3)(x2+y2)=2
sređivanjem dobivamo
6x2y2−5xy−1=0,
što rastavljanjem srednjeg člana na −6xy+xy možemo faktorizirati kao
(6xy+1)(xy−1)=0.
Budući da su x i y pozitivni, očito je xy>0, pa je 6xy+1=0.
Zaključujemo da je xy−1=0, odnosno xy=1. Uvrštavanjem y=1−x dobivamo x(1−x)=1, tj. x2−x+1=0. Nadopunjavanjem na potpun kvadrat dobivamo
(x−21)2+43=0,
što nema rješenja u skupu realnih brojeva. Dakle, ne postoje takvi x i y.
Napomena: Izraz x3+y3 se može rastaviti i na sljedeći način:
x3+y3=(x+y)3−3x2y−3xy2=1−3xy(x+y)=1−3xy.
Učenik može obrazložiti da slučaj xy=1 nema rješenja na više načina. Primjerice, budući da su x,y>0, iz x+y=1 zaključujemo da mora biti x<1 i y<1. Slijedi xy<1, čime dolazimo do kontradikcije.