Prvo rješenje.
Iz uvjeta ∣BC∣>∣AC∣ slijedi da se točka Q nalazi na produžetku dužine AC preko točke C, a točka S na produžetku dužine BC, također preko točke C. Označimo s M polovište dužine AB.

Budući da je ∠BMQ=∠BSQ=90∘, četverokut je BQSM tetivan. Zato vrijedi
∠MSB=∠MQB.
Budući da je ∠PRQ=∠PSQ=90∘, zaključujemo da je četverokut PQSR tetivan. Iz toga zaključujemo da je
∠RQP=∠RSP.
Budući da je pravac MQ simetrala dužine AB, slijedi da je
∠AQM=∠MQB.
Vrijedi
∠RSP=∠RQP=∠AQM=∠MQB=∠MSB=∠MSP.
Dakle, točke S, R i M su kolinearne, što je i trebalo pokazati.
Drugo rješenje.
Neka je točka M polovište dužine AB, a točka X sjecište pravaca RS i MP. Želimo pokazati da se točke M i X podudaraju.

Koristeći uobičajene oznake za duljine stranica i veličine kutova trokuta ABC, iz pravokutnih trokuta AMQ i PMB zaključujemo
∣QM∣=2ctanα,∣PM∣=2ctanβ,∣QP∣=∣QM∣−∣PM∣=2c(tanα−tanβ).
Budući da pravokutni trokuti QSP i PMB imaju vršne kutove u P, vrijedi ∠QPS=∠MPB=90∘−β te je
∣PS∣=∣QP∣cos∠QPS=2c(tanα−tanβ)cos(90∘−β)=2csinβ(tanα−tanβ).
S obzirom na to da je ∠PRQ=∠PSQ=90∘, četverokut PQSR je tetivan. Zato vrijedi
∠XSP=∠RSP=∠RQP=∠AQM=90∘−α.
Nadalje, promatrajući trokut PSX određujemo
∠PXS=180∘−∠XSP−∠SPX=180∘−(90∘−α)−(90∘+β)=α−β,
pa primjenom poučka o sinusima dobivamo
sin∠PXS∣PS∣=sin∠XSP∣PX∣.
Slijedi
∣PX∣=sin∠PXSsin∠XSP∣PS∣=sin(α−β)sin(90∘−α)⋅2csinβ(tanα−tanβ)
=sin(α−β)cosα⋅2csinβ(cosαsinα−cosβsinβ)
=2csinβ⋅sin(α−β)cosα⋅cosαcosβsinαcosβ−cosαsinβ
=2csinβ⋅cosβ1=2ctanβ=∣PM∣,
čime smo dokazali tvrdnju.