Prvo rješenje.

Neka su a i b (a≥b) duljine stranica, e i f (e≥f) duljine dijagonala paralelograma ABCD. Šiljasti kut između stranica a i b označimo s α.
Po poučku o kosinusu je
e2=a2+b2+2abcosα,f2=a2+b2−2abcosα.
e⋅f=(a2+b2)2−(2abcosα)2=a4+2a2b2+b4−4a2b2cos2α.
Kako je cos2α<1, izraz −4a2b2cos2α>−4a2b2, pa je
a4+2a2b2+b4−4a2b2cos2α>a4+2a2b2+b4−4a2b2,
te vrijedi
e⋅f>a4+2a2b2+b4−4a2b2
odnosno
e⋅f>(a2−b2)2=a2−b2.
Drugo rješenje.
Neka su a,b duljine stranica paralelograma i neka je a≥b, duljina veće dijagonale neka je e, a manje f, te neka je φ šiljasti kut između dijagonala.
U trokutu ABS vrijedi:
a2=(2e)2+(2f)2−2⋅2e⋅2f⋅cos(π−φ).
U trokutu BCS vrijedi:
b2=(2e)2+(2f)2−2⋅2e⋅2f⋅cosφ.
Kako je cos(π−φ)=−cosφ, oduzimanjem gornjih jednakosti imamo:
a2−b2=efcosφ.
Kut φ je šiljasti, pa je 0<cosφ<1 što nam daje
a2−b2<ef,
što smo i trebali dobiti.