Neka je točka X nožište okomice iz točke N na dužinu AM.
Budući da je ∠AMB=60∘ i ∠NMC=60∘, vrijedi i ∠XMN=∠AMN=60∘. Zato je i trokut MNX polovica jednakostraničnog trokuta pa vrijedi
∣MX∣=a−3a,∣NX∣=a3−a.
Konačno,
∣AX∣=∣AM∣−∣XM∣=32a−(a−3a)=a3−a.
Uočavamo da je ∣AX∣=∣XN∣, pa je trokut ANX jednakokračan i pravokutan (s pravim kutom u vrhu X). Stoga je ∠XAN=45∘, odnosno ∠MAN=45∘.
Drugo rješenje.
Neka je a duljina stranice kvadrata ABCD.
Neka je točka T nožište visine iz vrha A na stranicu MN u trokutu AMN.
Budući da je ∠AMB=60∘ i ∠NMC=60∘, slijedi da je ∠AMT=60∘. Pravokutni trokuti ABM i ATM imaju iste kutove i zajedničku hipotenuzu AM, pa zaključujemo da su sukladni.
Slijedi da je ∣AT∣=∣AB∣=a i ∠MAT=∠MAB=30∘.
Trokuti ADN i ATN su sukladni jer su oba pravokutni, imaju zajedničku hipotenuzu AN i vrijedi ∣AT∣=a=∣AD∣. Zato je
∠TAN=∠DAN.
Sada zaključujemo da je
∠MAN=∠MAT+∠TAN=21∠BAT+21∠TAD=21∠BAD=45∘.
Napomena: Jednom kad znamo da je ∠TAN=∠NAD i da je ∠BAT=∠BAM+∠MAT=60∘, možemo zaključiti da je
2∠TAN=∠TAN+∠NAD=∠DAT=90∘−∠BAT=30∘,
tj. ∠TAN=15∘ i ∠MAN=∠MAT+∠TAN=30∘+15∘=45∘.
Treće rješenje.
Neka je a duljina stranice kvadrata ABCD.
Budući da je ABM polovica jednakostraničnog trokuta vrijedi
∣AB∣=∣BM∣3,tj.∣BM∣=3a.
Budući da je i MCN polovica jednakostraničnog trokuta vrijedi
∣CM∣=∣BC∣−∣BM∣=a−3ai∣CN∣=∣CM∣3=a3−a.
Konačno, zaključujemo da je
∣DN∣=∣CD∣−∣CN∣=2a−a3.
Neka je točka E na dužini AM takva da je ∣AE∣=∣AB∣.
Budući da je ∠AMB=60∘ i ∠BAM=30∘, u jednakokračnom trokutu ABE vrijedi
∠ABE=2180∘−∠BAE=75∘.
Neka je točka F nožište visine iz točke E na stranicu AB. Budući da je ∠EAF=30∘, trokut AFE je polovica jednakostraničnog trokuta i vrijedi
∣EF∣=2ai∣AF∣=∣EF∣3=2a3.
Slijedi da je
∣FB∣=∣AB∣−∣AF∣=a−2a3.
Budući da je ∣AD∣=a=2⋅∣EF∣ i ∣DN∣=a(2−3)=2⋅∣FB∣, zaključujemo da su pravokutni trokuti AND i EBF slični. Zato je ∠AND=75∘. Sada zaključujemo da je
∠MAN=∠BAN−∠BAM=∠AND−∠BAM=75∘−30∘=45∘.
Četvrto rješenje.
Neka je a duljina stranice kvadrata ABCD.
Budući da je ABM polovica jednakostraničnog trokuta vrijedi
∣AB∣=∣BM∣3,tj.∣BM∣=3a.
Budući da je i MCN polovica jednakostraničnog trokuta vrijedi
∣CM∣=∣BC∣−∣BM∣=a−3ai∣CN∣=∣CM∣3=a3−a.
Konačno, zaključujemo da je ∣DN∣=∣CD∣−∣CN∣=2a−a3.
Neka je točka P na stranici AD takva da je ∠DNP=60∘, tj. da je DNP polovica jednakostraničnog trokuta.
Tada je
∣DP∣=∣DN∣3=2a3−3a
i
∣NP∣=2∣DN∣=4a−2a3.
Nadalje,
∣AP∣=∣AD∣−∣DP∣=a−(2a3−3a)=4a−2a3.
Dakle, ∣NP∣=∣AP∣. Budući da je ∠NPD=30∘, tj. ∠NPA=150∘, slijedi da je