Neka su (xA,yA), (xB,yB) i (xC,yC) redom koordinate točaka A, B i C. Vrijedi
xAyA=xByB=xCyC=1.

Pravac AB ima koeficijent smjera
xB−xAyB−yA=xB−xAxB1−xA1=−xAxB1,
pa jednadžba pravca koji sadrži visinu trokuta ABC iz vrha C glasi
y−yC=xAxB(x−xC).
Analogno, jednadžba pravca koji sadrži visinu trokuta ABC iz vrha B glasi
y−yB=xAxC(x−xB).
Presjek ta dva pravca je točka (x0,y0) koja zadovoljava obje jednadžbe. Za apscisu vrijedi
yB+xAxCx0−xAxCxB=yC+xAxBx0−xAxBxC,
tj.
yB−yC=x0xA(xB−xC).
Dakle, apscisa ortocentra je
x0=xA1⋅xB−xCyB−yC=−xAxBxC1.
Iz jednadžbe pravca koji sadrži visinu računamo ordinatu ortocentra:
y0=yC+xAxB(x0−xC)=xC1−xAxB(xAxBxC1+xC)=−xAxBxC.
Dakle, vrijedi
x0y0=−xAxBxC1⋅(−xAxBxC)=1,
tj. ortocentar trokuta ABC također leži na krivulji čija je jednadžba xy=1.