Dana je dužina AD duljine 3. Neka su B i C (C=A) točke na kružnici s promjerom AD takve da vrijedi ∣AB∣=∣BC∣=1. Izračunaj ∣CD∣.
Rješenje
Prvo rješenje.
Neka je S središte zadane kružnice, a T sjecište dužina SB i AC.
Kut ∠ACD je pravi jer je obodni kut nad promjerom kružnice.
Uočimo da vrijedi ∠ASB=∠CSB, pa je ∠ABS=∠CBS. Prema poučku S–K–S slijedi da su trokuti ABT i CBT sukladni. Posebno, vrijedi ∠ATB=∠CTB, pa zaključujemo ∠ATB=90∘, tj. AT⊥BS. Drugim riječima, AT je visina trokuta ASB.
Neka je va duljina visine trokuta ASB iz vrha S. Budući da je ∣AB∣=1, ∣AS∣=23, a trokut ASB je jednakokračan, slijedi
va=(23)2−(21)2=2.
Duljinu visine AT možemo odrediti izražavajući površinu trokuta ASB na dva načina:
2∣BS∣⋅∣AT∣=2∣AB∣⋅va.
Odavde slijedi ∣AT∣=322, tj. ∣AC∣=2∣AT∣=342 i konačno, prema Pitagorinom poučku,
∣CD∣=∣AD∣2−∣AC∣2=37.
Drugo rješenje.
Uočimo da su kutovi ∠ABD i ∠ACD pravi jer su obodni kutovi nad promjerom kružnice. Prema Pitagorinom poučku na trokut ABD slijedi da je
∣BD∣=∣AD∣2−∣AB∣2=22.
Označimo ∣CD∣=x i ∣AC∣=y. Prema Pitagorinom poučku na trokut ACD slijedi da je
y2=∣AC∣2=∣AD∣2−∣CD∣2=9−x2.
Prema Ptolomejevom poučku za tetivni četverokut ADCB vrijedi
y⋅∣BD∣=∣AD∣⋅∣BC∣+x⋅∣AB∣,
tj. y⋅22=3+x.
Uvrstimo li y2=8(3+x)2 u y2=9−x2, dobivamo jednadžbu