5. Zadatak
U tablicu , , potrebno je upisati brojeve 1, 2, 3 i 4 tako da svaka četiri polja koja imaju jedan zajednički vrh sadrže četiri različita broja.
Na koliko je načina to moguće napraviti?
Rješenje
Prebrojimo sve moguće tražene rasporede analizirajući postupno kako možemo popuniti tablicu krenuvši iz gornjeg lijevog ugla. Kvadrat u gornjem lijevom uglu možemo popuniti na načina.
Odaberimo jedno moguće popunjavanje tog kvadrata i prebrojimo na koliko načina možemo tablicu popuniti do kraja. Neka su u prvom redu prva dva polja označena s 1 i 2, a u drugom s 3 i 4, tim redom.
| 1 | 2 | ||
| 3 | 4 | ||
Brojanje ćemo podijeliti u disjunktne slučajeve, a vrlo korisna će biti sljedeća lema.
Lema. Neka se u nekom stupcu (retku) u tri uzastopna polja pojavljuju tri različita broja . Tada su na jednoznačan način određeni brojevi u tri polja (susjedna poljima redom) u stupcu desno (tj. u retku ispod) od promatranog stupca (retka).
Zaista, označimo li s preostali četvrti broj (različit od ) onda je .
| a | b | c |
| c | d | a |
| a | c |
| b | d |
| c | a |
Uvedimo oznaku za broj mogućih popunjavanja tablice uz fiksiranu podtablicu u gornjem lijevom kutu na način da su u neparnim retcima naizmjence jedinice i dvojke (počevši s 1), a u parnim recima naizmjence trojke i četvorke (počevši s 3). Zovimo takve podtablice regularnim. Očito je (čitava tablica je već ispunjena), a tražimo .
Pokažimo da za svaki vrijedi .
Naime, neka je dana regularna podtablica u gornjem lijevom dijelu tablice. Slučajevi za paran ili neparan se pokazuju analogno uz zamjenu , , pa bez smanjenja općenitosti pretpostavimo da je paran.
Promatramo 3 slučaja.
Prvi slučaj. Prva dva polja u -om retku označimo s 2, 1 u tom redoslijedu. Tada su prema lemi jedinstveno određena sva polja u -om, -tom i -om retku. U -om i -om retku moraju biti naizmjence jedinice i dvojke, a u -tom retku moraju biti naizmjence trojke i četvorke (Slika 1, lijevo).
| 1 | 2 | 1 | 2 | |||
| 3 | 4 | 3 | 4 | |||
| 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | 2 | 1 |
| 3 | 4 | 3 | 4 | 3 | 4 | 3 |
| 2 | 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | 2 |
| 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | 2 | 1 |
| 3 | 4 | 3 | 4 | 3 | 4 | 3 |
| 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | 2 | 1 |
| 3 | 4 | 3 | 4 | 3 | 4 | 3 |
| 2 | 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | 2 |
Slika 1: Primjer za .
Ako se u nekom retku pojavljuju samo dva broja onda se lako vidi da se u svim retcima moraju pojavljivati točno dva broja. Zato zaključujemo da je jedinstveno određena čitava gornja podtablica (Slika 1, desno).
Nadalje, u svakom idućem retku moći će se pojaviti samo po dva različita broja. U svakom od preostalih redaka prva dva polja možemo označiti na dva načina (u neparnom retku s 1, 2 ili 2, 1, a u parnom s 3, 4 ili 4, 3.), pa je ukupan broj popunjavanja u ovom slučaju .
Drugi slučaj. Prva dva polja u -om stupcu označimo s 3, 1 u tom redoslijedu. Ovaj slučaj tretiramo potpuno analogno kao prvi, te je ukupan broj traženih popunjavanja i u ovom slučaju .
| 1 | 2 | 1 | 2 | 3 | ||
| 3 | 4 | 3 | 4 | 1 | ||
| 1 | 2 | 1 | 2 | 3 | ||
| 3 | 4 | 3 | 4 | 1 | ||
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 3 | 4 | 1 | ||||
| 1 | 2 | 3 |
| 1 | 2 | 1 | 2 | 3 | ||
| 3 | 4 | 3 | 4 | 1 | ||
| 1 | 2 | 1 | 2 | 3 | ||
| 3 | 4 | 3 | 4 | 1 | ||
| 1 | 2 | 1 | 2 | 3 | ||
| 3 | 4 | 3 | 4 | 1 | ||
| 1 | 2 | 1 | 2 | 3 |
Slika 2: Primjer za .
Primjetimo da sada -i redak počinje oznakama 1, 2 u tom redoslijedu te su prvi i drugi slučaj disjunktni.
Treći slučaj. Preostala nam je samo mogućnost da su prva dva polja u -om retku označena s 1, 2 u tom redoslijedu, a prva dva polja u -om stupcu označena s 1, 3. Polja u -om retku i -om stupcu koja se nalaze unutar podtablice u gornjem lijevom dijelu tablice su jedinstveno određena. Vidimo da smo dobili regularnu podtablicu, pa se ostatak tablice dalje može popuniti na načina.
| 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | ||
| 3 | 4 | 3 | 4 | 3 | ||
| 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | ||
| 3 | 4 | 3 | 4 | 3 | ||
| 1 | 2 | 1 | 2 | 1 | ||
Slika 3: Primjer za .
Zbog disjunktnosti slučajeva zaista vrijedi .
Na kraju zaključujemo da je jer je .
Dakle, traženi broj je .
Drugi način.
Analognim načinom zaključivanja dokazujemo sljedeću karakterizaciju ispravnih popunjenja tablice:
Karakterizacija.
Da bi tablica bila ispravno popunjena, nužno je i dovoljno da je ispunjen barem jedan od uvjeta:
(a) Svaki redak tablice naizmjence sadrži točno dva broja, pri čemu se jedan par brojeva javlja u parnim, a drugi par brojeva u neparnim retcima.
(b) Svaki stupac tablice naizmjence sadrži točno dva broja, pri čemu se jedan par brojeva javlja u parnim, a drugi par brojeva u neparnim stupcima.
Prebrojimo sva moguća ispravna popunjenja tablice.
Radi jednostavnosti prebrojavanja, fiksirajmo brojeve u kvadratu u gornjem lijevom kutu tablice. Te brojeve možemo permutirati na načina, pa ćemo s tim brojem pomnožiti na kraju sva moguća ispravna popunjenja tablice koja slijede iz ovakvog početka. Prebrojimo koliko ispravnih popunjenja imamo s ovako fiksiranim početkom, i to onih koja zadovoljavaju uvjet ili uvjet iz karakterizacije.
Uz fiksirani početak, popunjenja koja zadovoljavaju uvjet ima , jer za prvo polje u svakom od redaka, od trećeg do -tog, imamo dva moguća izbora. Na isti način, uz fiksirani početak, popunjenja koja zadovoljavaju uvjet ima .
Moramo pogledati i koliko ima popunjenja koja, uz fiksiran početak, zadovoljavaju oba uvjeta. No, takvo je jedno jedino; to je ono popunjenje kod kojeg su svaki drugi redak (i stupac) identični.
Konačno, zaključujemo da je broj ispravnih popunjenja .