Kako je ∣SC∣=∣SA∣, vrijedi ∣SD∣:∣SC∣=∣SD∣:∣SA∣, a to možemo izraziti preko kutova primjenom poučka o sinusima u trokutu ADS:
∣SD∣:∣SA∣=sin(∠DAS):sin(∠ADS).
Označimo kutove trokuta ABC na uobičajen način s α,β i γ.
Ako α ili β nije šiljasti kut, točka D se ne nalazi između točaka A i B.
Razlikujemo tri slučaja:
1. slučaj: Trokut ABC šiljastokutan.

Kako je ∠ASB=2γ, a trokut ABS jednakokračan, vrijedi ∠DAS=∠BAS=90∘−γ.
Kut ∠ADS=∠ADC vanjski je kut trokuta BCD pa je
∠ADS=∠ADC=∠DBC+∠BCD=β+(90∘−α).
Zato je
sin(∠DAS):sin(∠ADS)=sin(90∘−γ):sin(β+(90∘−α))=cosγ:cos(β−α).
Zbog γ=180∘−(α+β) vrijedi cosγ=cos(180∘−(α+β))=−cos(α+β) pa je:
∣SD∣:∣SC∣=−cos(α+β):cos(α−β).
2. slučaj: Trokut ABC je pravokutan s pravim kutom γ.
Tada se točka D podudara s polovištem hipotenuze S pa je ∣SD∣=0. Istovremeno, α+β=90∘ pa je cos(α+β)=0. U tom slučaju su obje strane u traženoj jednakosti jednake nuli pa je ona zadovoljena.
3. slučaj: Trokut ABC je tupokutan s tupim kutom γ.

Tada je ∠ASB=360∘−2γ pa iz jednakokračnog trokuta ABS zaključujemo ∠DAS=∠BAS=γ−90∘.
Kut ∠ADS vanjski je kut trokuta ADC pa je
∠ADS=∠CAD+∠ACD=α+(90∘−β).
Zato je
sin(∠DAS):sin(∠ADS)=sin(γ−90∘):sin(α+(90∘−β))=−cosγ:cos(β−α).
Zbog γ=180∘−(α+β) dobivamo
∣SD∣:∣SC∣=cos(α+β):cos(α−β).