5. Zadatak
Na početku je u svaki od kvadrata raspoređenih kao na slici upisana nula.
U svakom potezu odabire se jedan od kvadrata te se istovremeno brojevi koji se nalaze u tom kvadratu i u svim njemu susjednim kvadratima uvećavaju za jedan.

Dokaži da je nakon određenog broja poteza:
a) moguće postići da u svakom kvadratu piše broj 2010;
b) nemoguće postići da u svakom kvadratu piše broj 2011.
Rješenje
Prvo rješenje.
a) Uočimo da na donjoj slici za svaki kvadrat vrijedi da je zbroj brojeva upisanih u taj kvadrat i sve njemu susjedne kvadrate jednak 10. Prema tome, ukoliko svaki od kvadrata odaberemo onoliko puta koliko je napisano na slici, u svakom kvadratu će pisati broj 10. (Donja slika ne predstavlja brojeve koji pišu u kvadratima nakon nekog poteza nego broj odabira pojedinog kvadrata!)
Ponovimo li opisani postupak 201 put, u svakom kvadratu će pisati broj .

b) Za dani raspored brojeva u kvadratima pomnožimo svaki od brojeva brojem koji u odgovarajućem kvadratu piše na gornjoj slici. Neka je zbroj svih tako dobivenih umnožaka. U početnoj konfiguraciji, kada u svakom kvadratu piše nula, vrijedi .
Pogledajmo što se događa s brojem u jednom koraku. Odabirom nekog kvadrata i uvećanjem broja u tom kvadratu i svim njemu susjednim kvadratima za 1, broj se povećava za zbroj brojeva napisanih u odgovarajućim kvadratima na gornjoj slici. Međutim, taj zbroj je za svaki kvadrat jednak 10, tako da se broj u svakom koraku povećava za 10 pa je nakon svakog poteza djeljiv s 10. Kada bismo postigli da u svakom kvadratu piše broj 2011 tada bi broj iznosio (62 je zbroj brojeva u svim kvadratima na slici). Međutim, to očito nije moguće jer broj nije djeljiv s 10. Zaključujemo da nije moguće postići da u svakom kvadratu piše broj 2011.
Drugo rješenje.
Pretpostavimo da se može postići da nakon određenog broja poteza u svakom kvadratu piše prirodan broj . Za početak, promatrajmo jedan od kutova gdje je u svaki kvadrat upisan odgovarajući broj odabira.

S obzirom na kvadrat u kutu i njegova dva susjedna kvadrata, vrijedi odakle je i . Analogno vrijedi i za ostale kutove, odakle dobivamo sljedeću konfiguraciju.

Promatrajući središnje kvadrate na rubovima ploče, vrijedi a zbrajanjem ovih jednakosti dobivamo Promatrajući središnji kvadrat dobivamo Iz i slijedi , a odatle .
Prilikom odigravanja poteza nad nekim kvadratom, zbroj brojeva u svim kvadratima se povećava:
- za 3 ako je kvadrat u kutu ploče,
- za 5 ako je to središnji kvadrat,
- za 4 ako je riječ o središnjem kvadratu ruba ploče,
- za 3 za sve ostale kvadrate.
Iz ovoga slijedi da je ukupan zbroj doprinosa svih kvadrata jednak (21 je ukupan broj kvadrata na slici, je broj odabira kvadrata u kutovima) odnosno Kako iz i imamo uvrštavanjem u dobivamo Odatle slijedi , čime smo dokazali da se ne može postići da nakon određenog broja poteza u svakom kvadratu piše broj 2011.
Preostaje nam dokazati da je i dovoljan uvjet. Stavimo li , tj. , dobivamo iz čega je lako konstruirati ispunjavanje na slici.

Napomena. Za , odnosno postoji i potpuno simetrično rješenje prikazano na sljedećoj slici.
