Dane su kružnice k1, k2 i k3, čiji su polumjeri redom 9−33, 3+33 i 33−3 i koje se međusobno u parovima dodiruju izvana. Kružnice k1 i k2 dodiruju se u točki A, kružnice k2 i k3 u točki B, a kružnice k1 i k3 u točki C. Odredi površinu dijela ravnine omeđenoga kružnim lukovima BA⌢, AC⌢ i CB⌢.
Neka su središta kružnica k1, k2 i k3 redom točke S1, S2 i S3.
Međusobne udaljenosti središta kružnica k1, k2 i k3 su:
Kako za trokut S1S2S3 vrijedi ∣S1S2∣2=∣S2S3∣2+∣S1S3∣2, prema obratu Pitagorina poučka zaključujemo da je on pravokutan i da je ∣∠S1S3S2∣=90∘.
Duljina kraće katete jednaka je polovini duljine hipotenuze pa je trokut S1S2S3 polovina jednakostraničnoga trokuta.
Šiljasti kutovi trokuta S1S2S3 imaju veličine ∣∠S2S1S3∣=60∘ i ∣∠S3S2S1∣=30∘.
Tražena površina jednaka je razlici površine trokuta S1S2S3 i zbroja površina kružnih isječaka određenih kružnim lukovima BA⌢, AC⌢ i CB⌢.
Površina kružnog isječka određenog kružnim lukom BA⌢ jednaka je 121 površine kruga polumjera 3+33.
Na isti način zaključujemo da je površina kružnog isječka određenog kružnim lukom AC⌢ jednaka 61 površine kruga polumjera 9−33, a površina kružnog isječka određenog kružnim lukom CB⌢ jednaka 41 površine kruga polumjera 33−3.