4. Zadatak
Neka su brojevi napisani u nekome poretku. Koje sve vrijednosti može poprimiti izraz ?
Prvo rješenje.
Promatrani izraz mora biti cijeli broj jer zbrajamo i oduzimamo prirodne brojeve. Zadatak se može reformulirati na sljedeći način. Prirodnim brojevima od do treba pridružiti predznake ili tako da točno brojeva ima predznak , a potom dobivene brojeve s predznakom treba zbrojiti. Potrebno je odrediti koliko različitih zbrojeva možemo dobiti.
Pridruživanje predznaka se može prikazati tablicom kojoj su u prvom retku svi prirodni brojevi od do , a u drugom retku pridruženi predznaci.
Uočimo da se najveća vrijednost dobiva ako brojevima od do pridružimo predznak , a ostalima predznak :
Dakle, vrijedi
Najmanju vrijednost se dobiva ako brojevima od do pridružimo predznak , a ostalima predznak :
Iz toga zaključujemo
Nejednakosti pokazuju da nije moguće postići cijele brojeve koji su manji od i veći od .
Uočimo da ako zamijenimo predznak ispod broja i predznak ispod broja vrijednost se izraza smanjuje za .
Promotrimo postupak kojim od prve tablice dobivamo drugu tablicu nizom zamjena predznaka u susjednim poljima drugog retka. Predznak ispod broja prvo zamijenimo s predznakom ispod broja , pa nakon toga s predznakom ispod broja , pa sve dok ne dođemo do zamjene s predznakom ispod broja i dobijemo tablicu
Na sličan način, nizom zamjena možemo predznak ispod dovesti do polja ispod broja , predznak ispod dovesti ispod i tako dalje sve do predznaka ispod kojeg dovedemo ispod .
Ovime smo pokazali da možemo postići svaku drugu vrijednost (tj. svaki neparan broj) između i .
Pokažimo još da zadani izraz ne može biti paran. Zaista, kako su zbroj i razlika parnih brojeva parni brojevi, a među brojevima ima neparno mnogo neparnih brojeva, zaključujemo da je uvijek neparan broj.
Dakle, izraz može poprimiti vrijednost svakog neparnog broja većeg ili jednakog i manjeg ili jednakog te ne može poprimiti nijednu drugu vrijednost.
Napomena: Redoslijed zamjena kojima mijenjamo poredak predznaka i nije bitan dok god mijenjamo mjesta predznacima u susjednim poljima. Zbog toga je dovoljno uočiti da u svakom pridruživanju predznaka koja ne daje najmanju moguću vrijednost postoji neki par susjednih polja u drugom retku tako da je predznak lijevo od predznaka (kad to ne bi bilo tako svi predznaci bi bili lijevo od predznaka ).
Drugo rješenje.
Promatrani izraz mora biti cijeli broj jer zbrajamo i oduzimamo prirodne brojeve.
Uočimo da vrijedi
Broj koji smo dobili je razlika neparnog i parnog broja, pa je neparan broj. Time smo pokazali da promatrani izraz ne može biti paran broj.
Označimo . Iz gornjeg zapisa zaključujemo da vrijednost promatranog izraza ovisi o odabiru podskupa skupa , točnije o zbroju elemenata koji su odabrani u .
Promatrani izraz ima najveću vrijednost ako u izaberemo najmanjih brojeva iz skupa , a najmanju vrijednost ako u izaberemo najvećih brojeva iz skupa . Te vrijednosti iznose redom i .
Nadalje, ako u podskupu nisu odabrani svi najmanji brojevi iz skupa , onda postoji neki broj takav da je . Izbacimo li broj iz , a dodamo broj u vrijednost promatranog izraza se smanjuje za . Ponavljanjem tog postupka možemo redom postići sve neparne brojeve , , , , .