Prvi način:
U pravokutnom trokutu jedan vanjski kut je pravi kut. Neka su α1 i β1 veličine preostalih dvaju vanjskih kutova tog trokuta.
Zbroj veličina vanjskih kutova trokuta iznosi 360∘, pa vrijedi:
α1+β1+90∘=360∘,
odnosno α1+β1=270∘.
Budući da je α1:β1=7:11, postoji racionalan broj k takav da je α1=7k i β1=11k.
Tada je 7k+11k=270∘
18k=270∘
k=15∘
Tada je α1=7⋅15=105∘.
Onda je α=180∘−105∘=75∘,
a kut β=90∘−75∘=15∘.
Drugi način:
Neka su α1 i β1 veličine vanjskih kutova pravokutnog trokuta koji nisu pravi kutovi, a α i β njima odgovarajući unutarnji kutovi. Veličina vanjskog kuta trokuta jednak je zbroju veličina dvaju unutarnjih kutova kojima on nije susjedan.
Dakle, α1=90∘+β i β1=90∘+α, odnosno β=α1−90∘ i α=β1−90∘.
Uvrštavanjem tih vrijednosti u jednakost α+β=90∘ dobije se:
β1−90∘+α1−90∘=90∘,
tj. α1+β1=270∘.
Treći način:
Neka su α1 i β1 vanjski kutovi pravokutnog trokuta koji nisu pravi kutovi, a α i β njima odgovarajući unutarnji kutovi.
Zbroj veličina unutarnjeg i njemu pripadnog vanjskog kuta iznosi 180∘, pa vrijedi:
α+α1=180∘iβ+β1=180∘,
pa je
α+α1+β+β1=360∘.
Budući da je α+β=90∘, dobiva se α1+β1+90∘=360∘, pa je
α1+β1=270∘.
Četvrti način:
Zbroj veličina unutarnjeg i njemu pripadnog vanjskog kuta iznosi 180∘, pa vrijedi:
α+α1=180∘iβ+β1=180∘,
odnosno α1=180∘−α i β1=180∘−β.
Uvrštavanjem u uvjet zadatka α1:β1=7:11, dobiva se:
(180∘−α):(180∘−β)=7:11
7⋅(180∘−β)=11⋅(180∘−α)
1260∘−7β=1980∘−11α
11α−7β=720∘
Budući da je α+β=90∘, vrijedi da je β=90∘−α, pa je dalje:
11α−7⋅(90∘−α)=720∘
11α−630∘+7α=720∘
18α=1350∘
α=75∘
Onda je β=90∘−α=15∘.