Skica:

△ABT je jednakokračan te visina iz vrha T dijeli osnovicu AB na dva jednaka dijela.
Tada je a=∣AB∣, 2a=∣NB∣, ∣TN∣=4 te je
P(△ABT)=2a⋅4=2a.
△CDT je jednakokračan te visina iz vrha T dijeli osnovicu CD na dva jednaka dijela.
Tada je b=∣CD∣, 2b=∣MC∣, ∣TM∣=2 te je
P(△CDT)=2b⋅2=b.
Iz zadanog omjera površina P(△ABT):P(△CDT)=9:4 dobijemo:
2a:b=9:4
9b=8a
b=98a.
U trokutu △ABT vrijedi TN⊥AB, a u trokutu △CDT vrijedi TM⊥CD.
Slijedi da je MC∥TN i TM∥NB pa su trokuti △NBT i △MTC slični prema poučku K-K o sličnosti.
Iz sličnosti vrijedi proporcija:
∣NB∣:∣TN∣=∣TM∣:∣MC∣
2a:4=2:2b
2a⋅2b=8
ab=32.
Uvrstimo li b=98a u jednadžbu ab=32 slijedi:
a⋅98a=32
8a2=288
a2=36
a=6.
Koordinate točke N su N(2,0), a kako je točka N polovište dužine AB, slijedi da su koordinate točaka A i B jednake A(−1,0), B(5,0).
Pravac p zadan je točkama A(−1,0) i T(2,4) i neka je njegova jednadžba y=a1x+b1.
Tada je:
0=a1⋅(−1)+b1
4=a1⋅2+b1
a rješavanjem tog sustava jednadžbi slijedi a1=34, b1=34.
Dakle, p: y=34x+34.
Pravac t zadan je točkama B(5,0) i T(2,4) i neka je njegova jednadžba y=a2x+b2.
Tada je:
0=a2⋅5+b2
4=a2⋅2+b2
a rješavanjem tog sustava jednadžbi slijedi a2=−34, b2=320.
Dakle, t: y=−34x+320.
Napomena: Na skici su se mogli postaviti zamijenjeni položaji pravaca p i t, točaka A i B te točaka C i D. Tada će i rješenja imati zamijenjene vrijednosti.