Prvo rješenje.
Neka su α,β,γ redom mjere unutarnjih kutova trokuta u vrhovima A,B,C te neka je φ1=∣∠TPM∣ i φ2=∣∠NPT∣.

Budući da je M polovište luka nad tetivom BC, slijedi da M leži na pravcu AI. Nadalje, iz jednakosti obodnih kutova nad tetivom MB imamo ∣∠BCM∣=∣∠BAM∣=2α pa slijedi
∣∠ICM∣=∣∠ICB∣+∣∠BCM∣=2γ+2α.
S druge strane, ∠MIC je vanjski kut trokuta AIC pa je njegova mjera jednaka zbroju mjera unutarnjih kutova trokuta s kojima ne dijeli zajednički vrh:
∣∠MIC∣=∣∠CAI∣+∣∠ACI∣=2α+2γ.
Dakle, ∣∠ICM∣=∣∠MIC∣ pa je trokut ICM jednakokračan i ∣MI∣=∣MC∣.
Analogno se pokaže i ∣∠ICN∣=∣∠NIC∣, odakle slijedi ∣NI∣=∣NC∣.

Četverokut NMCP je trapez koji je ujedno i tetivan, pa slijedi da je MNCP jednakokračni trapez. Zato imamo
∣NI∣=∣NC∣=∣MP∣,∣MI∣=∣MC∣=∣PN∣,
pri čemu smo redom koristili jednakost duljina dijagonala i krakova trapeza jednakokračnog MNCP.
Nadalje, iz jednakosti kutova uz presječnicu, te iz jednakosti obodnih kutova nad tetivom MC redom slijedi
∣∠PMN∣=∣∠MPC∣=∣∠MAC∣=2α,
dok iz jednakosti obodnih kutova nad tetivom NA slijedi
∣∠NMI∣=∣∠NMA∣=∣∠NBA∣=2β.
Odavde dobivamo
∣∠PMI∣=∣∠PMN∣+∣∠NMA∣=2α+β.
Analogno dobivamo ∣∠INP∣=2α+β.
Sada primjenom poučka o sinusima na trokute PIM i PNI redom dobivamo
∣PI∣∣PN∣=∣PI∣∣IM∣=sin2α+βsinφ1,∣PI∣∣PM∣=∣PI∣∣IN∣=sin2α+βsinφ2.
Iz ovih jednakosti posebno slijedi
∣PM∣∣PN∣=sinφ2sinφ1.
Primjenom poučka o sinusu na trokut MNT dobivamo
∣NT∣∣MT∣=sin∣∠NMT∣sin∣∠TNM∣=sin∣∠NPT∣sin∣∠TPM∣=sinφ2sinφ1,
pri čemu smo koristili jednakost obodnih kutova nad tetivama MT i NT.
Konačno, iz posljednje dvije jednakosti slijedi
∣PM∣∣PN∣=∣NT∣∣MT∣,
odnosno ∣MP∣⋅∣MT∣=∣NP∣⋅∣NT∣, što je i trebalo dokazati.
Drugo rješenje.
Kao i u prvom rješenju dobivamo da je
∣NI∣=∣NC∣=∣MP∣,∣MI∣=∣MC∣=∣PN∣,

S druge strane, četverokut NIMP ima nasuprotne stranice jednake duljine, pa je taj četverokut paralelogram. Označimo sa S sjecište njegovih dijagonala.
Budući da su tetive NP i CM jednake duljine, to su i njihovi pripadni obodni kutovi ∣∠PTN∣ i ∣∠MTC∣ sukladni. Iz jednakosti obodnih kutova nad tetivom MT slijedi
∣∠TCM∣=∣∠TNM∣=∣∠TNS∣.
Zato prema KK poučku o sličnosti slijedi da su trokuti NST i CMT slični. Iz te sličnosti dobivamo
∣NS∣∣NT∣=∣CM∣∣CT∣.
Sada je
∣NP∣⋅∣NT∣=∣CM∣⋅∣NT∣=∣CT∣⋅∣NS∣.(1)
Analogno, iz sličnosti trokuta NCT i SMT dobivamo
∣MP∣⋅∣MT∣=∣CT∣⋅∣MS∣.(2)
Točka S je sjecište dijagonala paralelograma NIMP pa ona raspolavlja dužinu NM, to jest, ∣NS∣=∣MS∣. Konačno, iz jednakosti (1) i (2) slijedi
∣NP∣⋅∣NT∣=∣MP∣⋅∣MT∣,
što je i trebalo dokazati.