Kako baza logaritma ovisi o x trebamo razmotriti slučajeve x2−4>1 i 0<x2−4<1. U prvom je slučaju logaritamska funkcija rastuća, a u drugom padajuća.
Prvi slučaj.
Ako je x2−4>1, onda je
x∈⟨−∞,−5⟩∪⟨5,+∞⟩.(⋆)
Izraz pod korijenom mora biti nenegativan, tj. logx2−4(x2−4x+3)≥0, odnosno x2−4x+2≥0, odakle je
x∈⟨−∞,2−2]∪[2+2,+∞⟩.(⋆⋆)
Konačno, logaritamska funkcija je definirana za pozitivne vrijednosti pa mora vrijediti x2−4x+3>0, no taj je uvjet ispunjen čim vrijedi (⋆⋆). Dakle, rješenje prvog slučaja je presjek uvjeta (⋆) i (⋆⋆), a to je
x∈⟨−∞,−5⟩∪[2+2,+∞⟩.
Drugi slučaj.
Sada je 0<x2−4<1, odakle je 2<∣x∣<5, tj.
x∈⟨−5,−2⟩∪⟨2,5⟩.(△)
Logaritamska funkcija je definirana za pozitivne vrijednosti, pa mora biti x2−4x+3>0, tj.
x∈⟨−∞,1⟩∪⟨3,+∞⟩.(△△)
Nadalje, izraz pod korijenom mora biti nenegativan, pa je logx2−4(x2−4x+3)≥0, tj. x2−4x+2≤0. Rješenje ove nejednadžbe je
x∈[2−2,2+2].(△△△)
Presjek uvjeta (△), (△△) i (△△△) je prazan pa je rješenje drugog slučaja prazan skup.