Državno natjecanje 2022., 1. razred SŠ, A varijanta, 2. Zadatak
Odredi sve realne brojeve a za koje jednadžba
∣x−2∣−x+a=x+3
ima točno dva realna rješenja.
Rješenje
Prvo rješenje.
Promatramo graf funkcije f(x)=∣x−2∣−x+a−x−3 tj. krivulju y=∣x−2∣−x+a−x−3 i gledamo u koliko točaka može sijeći x-os.
Za x≥2 ta krivulja ima jednadžbu y=∣a−2∣−3−x, što je pravac s nagibom −1, a u točki x=2 ima vrijednost y=∣a−2∣−5.
Za x<2 ta krivulja ima jednadžbu y=∣2+a−2x∣−3−x, što je izlomljena linija ili pravac. Naime, graf funkcije g(x)=∣2+a−2x∣−3−x se općenito sastoji od dvaju polupravaca koji leže na pravcima s jednadžbama y=a−1−3x i y=x−5−a. Potrebno je samo utvrditi je li šiljak u kojem se sijeku polupravci u području za koje vrijedi x<2. Spomenuti pravci se sijeku u točki koja je rješenje sustava, odnosno u kojoj izraz 2+a−2x mijenja predznak. To je x=1+2a. Šiljak je u području x<2 za 1+2a<2, tj. za a<2.
Ako je a≥2, onda je šiljak desno od x=2 i u području x<2 imamo 2+a−2x≥0, pa je graf funkcije g(x) na tom području samo pravac y=a−1−3x.
Dakle, dolazimo do sljedećih zaključaka o grafu funkcije f u ovisnosti o parametru a.
Za a≥2 imamo dva dijela s nagibima −3 i −1, s prijelomom u x=2. Za takve a funkcija f stalno pada i imamo samo jednu nultočku kakav god bio a.
Za a<2, imamo tri dijela s nagibima −3, 1, −1 i prijelomima u x=1+2a i x=2 u kojima su redom vrijednosti y=0−3−1−2a=−4−2a i y=−a−3. Uočimo da je −4−2a<−a−3 jer je to ekvivalentno s a<2. Imamo točno dvije nultočke ako je jedna od te dvije vrijednosti jednaka 0, tj. ako je a=−8 ili a=−3.
Drugo rješenje.
Riješimo jednadžbu u ovisnosti o parametru a.
Prvo tražimo rješenja za koja je x≥2. Tada jednadžba postaje
∣(x−2)−x+a∣∣a−2∣x=x+3,=x+3,=∣a−2∣−3.
U ovom slučaju dobivamo jedinstveno rješenje koje će biti rješenje ako vrijedi x≥2:
x=∣a−2∣−3∣a−2∣≥2,≥5.
Dakle, rješenje x=∣a−2∣−3 je rješenje ako vrijedi a∈⟨−∞,−3]∪[7,+∞⟩.
Sada nađimo rješenja za koja je x<2. Tada jednadžba postaje
∣(2−x)−x+a∣∣a+2−2x∣=x+3,=x+3.
Pogledajmo sada dva slučaja. Prvo nađimo rješenja x za koja vrijedi a+2−2x≥0:
a+2−2xa−1x=x+3,=3x,=3a−1.
To će biti rješenje naše jednadžbe ako vrijedi x<2 i a+2−2x≥0. Iz prve nejednakosti imamo
3a−13a−7a<2,<0,<7.
Iz druge nejednakosti imamo
a+2−2xa+2−2⋅3a−13a+8a≥0,≥0,≥0,≥−8.
Dakle, broj x=3a−1 je rješenje kada je a∈[−8,7⟩.
Naposljetku, promotrimo slučaj a+2−2x<0:
2x−a−2x=x+3,=a+5.
Broj x=a+5 je rješenje u slučajevima kada vrijede nejednakosti x<2 i a+2−2x<0. Prva povlači
a+5a<2,<−3.
Druga povlači
a+2−2(a+5)a<0,>−8.
Dakle, broj x=a+5 je rješenje u slučaju a∈⟨−8,−3⟩.
Konačno:
kada je a∈⟨−∞,−8⟩, jednadžba ima jedno rješenje x=∣a−2∣−3;
kada je a=−8, jednadžba ima dva rješenja: x=∣a−2∣−3=7 i x=3a−1=−3;
kada je a∈⟨−8,−3⟩, jednadžba ima tri rješenja: x=∣a−2∣−3, x=3a−1 i x=a+5;
kada je a=−3, jednadžba ima dva rješenja: x=∣a−2∣−3=2 i x=3a−1=−34;
kada je a∈⟨−3,7⟩, jednadžba ima jedno rješenje: x=3a−1;
kada je a∈[7,+∞⟩, jednadžba ima jedno rješenje: x=∣a−2∣−3.
Dakle, jednadžba ima točno dva rješenja kada je a=−8 i a=−3.