5. Zadatak
U prostoriji se nalazi kutija visina koje treba nekim poretkom smjestiti uz zid. Mačak Fiko može skočiti s jedne kutije na sljedeću ako je sljedeća kutija niža (nije bitno koliko) od one na kojoj se nalazi ili je za najviše viša od one na kojoj se trenutno nalazi. Na koliko načina se kutije mogu poredati tako da Fiko može krenuti s prve kutije u nizu i skočiti redom na svaku iduću kutiju?
Prvo rješenje.
Za raspored kutija ćemo reći da je dobar ako Fiko može krenuti s prve kutije u nizu i skočiti redom na svaku iduću kutiju.
Neka je traženi broj dobrih rasporeda kutija za prirodni broj .
Za svaki dobar raspored kutija uklanjanjem najviše kutije dobivamo dobar raspored kutija.
Obratno, ako je dan dobar raspored kutija visina , onda kutiju visine možemo dodati na točno dva mjesta kako bismo i dalje dobili dobar raspored: možemo ju dodati na početak niza ili točno iza kutije visine .
Stoga je .
Iz toga slijedi da je
Budući da je , zaključujemo da je .
Drugo rješenje.
Za raspored kutija ćemo reći da je dobar ako Fiko može krenuti s prve kutije u nizu i skočiti redom na svaku iduću kutiju. Kutiju visine ćemo jednostavno zvati kutija .
Neka je traženi broj dobrih rasporeda kutija za prirodni broj . Očito je .
Kako bismo odredili vrijednost , razmotrimo gdje se sve može nalaziti najviša kutija.
Kutiju uvijek možemo staviti na prvo mjesto, bez obzira na raspored preostalih kutija. Naime, Fiko s nje može skočiti na bilo koju drugu kutiju, budući da su sve ostale niže od . Dakle, za svaki mogući dobri raspored kutija dobijemo jedan dobri raspored kutija u kojemu je kutija na prvom mjestu.
Pretpostavimo da se kutija nalazi na drugom mjestu. Primijetimo da tada na prvom mjestu mora biti kutija ; u suprotnom mačak Fiko nikako ne može s prve kutije skočiti na drugu. Dakle, za svaki mogući dobri raspored kutija dobijemo jedan dobri raspored kutija u kojemu je kutija na drugom mjestu.
Analogno, ako se kutija nalazi na -tom mjestu, gdje je , onda se na mjestu mora nalaziti kutija , na mjestu kutija , itd. na mjestu kutija . Preostalih kutija možemo poredati u bilo koji od dobrih rasporeda.
Stoga vrijedi
Budući da je , sada možemo računati , i postavljamo slutnju da je .
Tu tvrdnju dokazujemo matematičkom indukcijom. Bazu već imamo, a ako pretpostavimo da je za sve , prema dobivenoj rekurzivnoj relaciji slijedi
Treće rješenje.
Primijetimo da pozicija najviše kutije, tj. kutije , jedinstveno određuje raspored kutija lijevo od nje. Naime, ispred kutije može biti jedino kutija , a ispred nje onda jedino kutija itd.
Za preostale kutije možemo razmišljati na isti način. Preciznije, neka se kutija nalazi na poziciji . To znači da točno znamo raspored kutija . Preostalih kutija se nalazi na pozicijama i one su raspoređene po istom pravilu.
Pridružimo svakom rasporedu kutija -znamenkasti binarni niz kojemu je na zadnjem mjestu uvijek .
Svako mjesto s kojeg Fiko mora skočiti dolje označimo s , a svako gdje mora skočiti gore s .
Vrijedi i obratno, svaki takav binarni niz odgovara točno jednom rasporedu kutija po kojima Fiko može skakati. Prva jedinica u tom nizu određuje poziciju kutije visine . Kao što smo vidjeli, sve kutije lijevo od te pozicije su onda jedinstveno određene. Druga jedinica neka određuje mjesto najviše kutije od preostalih, i tako dalje.
Na slici je primjer koji odgovara binarnom nizu .

Dakle, traženih rasporeda kutija ima jednako kao i binarnih nizova duljine kojima je na zadnjem mjestu , odnosno ima ih .