Prvo rješenje.
Iz druge jednadžbe imamo y=7−xz.
Uvrštavanjem u treću jednadžbu dobivamo x=yz−1=(7−xz)z−1=7z−xz2−1, odnosno x(1+z2)=7z−1.
Kako za realni z vrijednost 1+z2 nikad nije nula, sređivanjem i uvrštavanjem imamo
x=1+z27z−1,y=7−xz=1+z2z+7.
Uvrštavanjem u prvu jednadžbu dobivamo
5=x2+y2=(1+z27z−1)2+(1+z2z+7)2=(1+z2)21(49z2−14z+1+z2+14z+49)=(1+z2)250(z2+1)=1+z250.
Slijedi 1+z2=10, odnosno z2=9, tj. z=±3.
Sada x i y možemo izračunati iz prvih jednadžbi gdje smo izrazili te varijable preko z.
Za z=3 slijedi x=1020=2, y=1010=1.
Za z=−3 slijedi x=−1022=−511, y=104=52.
Druga i treća jednadžba su zadovoljene jer smo x i y dobili kao rješenja sustava dviju linearnih jednadžbi, a prva jednadžba je zadovoljena jer smo tako odredili z. Prema tome, rješenja su (2,1,3) i (−511,52,−3).
Drugo rješenje.
Iz drugih dviju jednadžbi vidimo jednakosti
zx=7−yiyz=1+x.
Pomnožimo prvu s y, drugu s x i oduzmimo ih. Dobivamo x+x2=7y−y2, odnosno x2+y2=7y−x.
Uvrštavanjem u prvu jednadžbu dobivamo 7y−x=5, odnosno x=7y−5.
Uvrštavanjem opet u prvu jednadžbu dobivamo (7y−5)2+y2=5, odnosno vrijedi 50y2−70y+20=0.
Rješenja te kvadratne jednadžbe su y1=1 i y2=52.
Za y=1 iz 7y−x=5 imamo x=2, te potom iz druge ili treće jednadžbe slijedi z=3.
Za y=52 iz 7y−x=5 imamo x=−511, te potom slijedi z=−3.
Direktnom provjerom vidimo da su trojke (2,1,3) i (−511,52,−3) zaista rješenja.
Treće rješenje.
Uočimo da za proizvoljne realne brojeve x, y i z vrijedi
(x2+y2)(z2+1)=(xz+y)2+(x−yz)2.
Uvrštavajući vrijednosti iz zadatka u zagrade, dobivamo 5(z2+1)=50, odnosno z2+1=10, odakle je z=±3.
Rješavajući dva linearna sustava s dvije nepoznanice x i y, dobivamo rješenja (2,1,3) i (−511,52,−3). Prva jednadžba je zadovoljena zbog identiteta s početka rješenja.