5. Zadatak
Na šahovskom turniru sudjelovali su dječaci i djevojčice. Svaki je natjecatelj odigrao po jednu partiju sa svakim drugim natjecateljem, a nijedna partija nije završila neodlučenim rezultatom. Odredi najmanji mogući broj natjecatelja na turniru ako je poznato da je svaka djevojčica pobijedila barem dječaka i da je svaki dječak pobijedio barem djevojčica.
Prvo rješenje.
Neka je broj djevojčica, a broj dječaka na natjecanju. Potrebno je odrediti minimalnu vrijednost za . Budući da nije potrebno zadovoljiti nikakve uvjete na međusobne partije djevojčica i međusobne partije dječaka, u rješenju promatramo samo partije između djevojčica i dječaka.
Među njima je odigrano partija (svaki dječak sa svakom djevojčicom). Broj partija u kojima su pobijedile djevojčice, iz uvjeta zadatka, veći ili jednak je od , dok je broj partija u kojima su pobijedili dječaci barem . Iz toga zaključujemo da je
Tu nejednakost možemo zapisati kao .
Primjenom nejednakosti između aritmetičke i geometrijske sredine dobivamo da je
pa je . Iz toga zaključujemo da je .
Preostaje pokazati da je moguće da je na turniru bilo natjecatelja. Konstruirat ćemo primjer za slučaj i .
Podijelimo djevojčice u šest skupina (nazovimo ih ), a dječake u sedam skupina (nazovimo ih ) po osoba.
Za svaki par skupina i neka je djevojčica koja je na mjestu u grupi pobijedila dječake koji su na mjestima , i u grupi , pri čemu mjesta promatramo ciklički (šesto mjesto je prvo, sedmo je drugo, osmo je treće).

Tada je svaka djevojčica pobijedila dječaka, te je svaki dječak pobijedio djevojčica.

Napomena: Iz nejednakosti ne možemo direktno zaključiti da će biti najmanje kad vrijedi jednakost. Naime, ne povlači za cijele brojeve, kao što pokazuje primjer: , iako je . Zbog toga moramo koristiti neki oblik nejednakosti između aritmetičke i geometrijske sredine ili razmišljanja kao u drugom rješenju.
Napomena: Primjer iz rješenja možemo opisati i na drugačiji način. Podijelimo djevojčice u pet skupina od po njih (nazovimo ih , , , , ), a dječake u skupina od po njih (nazovimo ih , , , , ). Imamo skupina djevojčica i skupina dječaka.
Neka su svi dječaci iz skupine pobijedili djevojčice iz skupine i , za , te su pobijedili djevojčice iz i . Od svih ostalih djevojčica su izgubili.
To znači da je svaki dječak pobijedio djevojčice iz točno dvije skupine djevojčica, dakle u točno partija. Svaka djevojčica je pobijedila sve dječake iz točno tri njihove skupine, dakle u točno partija.
Drugo rješenje.
Uz oznake kao u prvom rješenju opet dolazimo do nejednakosti .
Neka je , tada je
Neka je , gdje je prirodan broj, računamo
stoga je ako i samo ako je , a to vrijedi ako i samo ako je . Dakle, vrijedi .
Budući da je je , zaključujemo da je .
Kao u prvom rješenju konstruiramo primjer za .
Napomena: Konstruirat ćemo primjer za i . Podijelimo djevojčice na skupina po djevojčice () te dječake na skupina po dječaka ().
Neka su svi dječaci iz skupine , za , pobijedili sve djevojčice iz skupina (koristimo notaciju ), a izgubili od ostalih djevojčica.
Svaki dječak pobijedio je točno djevojčica, te je svaka djevojčica pobijedila točno dječaka.
Napomena: Konstruirat ćemo primjer za i .
Podijelimo djevojčica u skupina po djevojčice.
Postoji ukupno različitih odabira od tih skupina i pri tome svaka od tih skupina sudjeluje u točno odabira. Svaki od tako dobivenih odabira pridružimo točno jednom dječaku. Neka je svaki od tih dječaka pobijedio sve djevojčice iz odabira koji mu je pridružen, a izgubio od svih ostalih. Time je svaki od tih dječaka pobijedio točno djevojčica, dok je svaka od tih djevojčica izgubila najviše partija.
Za preostala dječaka odaberimo dva disjunktna odabira po skupine (što možemo jer postoji skupina) i na isti način svakom od tih dječaka pridružimo po jedan odabir. Ovime su i preostala dva dječaka pobijedila točno djevojčica, dok sve djevojčice imaju najviše izgubljenih partija. Dakle, svaka djevojčica je pobijedila u barem partiji.