Prvo rješenje.
Neka su točke A i B dirališta vanjske tangente, a točke P i Q dirališta unutarnje tangente i zadanih kružnica s polumjerima r1 i r2, redom. Neka je S1 središte kružnice polumjera r1 i S2 središte kružnice polumjera r2, a X sjecište pravaca AB i PQ.

Promotrimo trokute AXS1 i PXS1. Budući da je ∠S1AX=90∘=∠S1PX, ∣S1A∣=r1=∣S1P∣ te im je stranica XS1 zajednička, po S–S–K poučku o sukladnosti (stranica XS1 je kao hipotenuza najveća stranica u promatranim trokutima) zaključujemo da su trokuti AXS1 i PXS1 sukladni.
Iz dobivene sukladnosti slijedi da je ∣AX∣=∣PX∣ i
∠AXS1=∠PXS1=21∠AXP.
Analogno dobivamo da su trokuti BXS2 i QXS2 sukladni, iz čega slijedi da je ∣BX∣=∣QX∣ i
∠BS2X=∠QS2X=21∠QS2B.
Koristeći dobivene jednakosti zaključujemo
16=∣AB∣=∣AX∣+∣XB∣=∣PX∣+∣QX∣=∣PQ∣+2∣QX∣=12+2∣QX∣.
Iz dobivene jednakosti slijedi da je ∣QX∣=2, iz čega dobivamo da je ∣XB∣=2 te ∣AX∣=14.
Promotrimo trokute AXS1 i BS2X. Budući da je ∠S1AX=90∘=∠XBS2 i
∠AXS1=21∠AXP=21(180∘−∠BXQ)=21(180∘−(360∘−∠XQS2−∠QS2B−∠S2BX))
=21(180∘−(360∘−90∘−∠QS2B−90∘))=21∠QS2B=∠BS2X,
po K–K teoremu o sličnosti zaključujemo da su trokuti AXS1 i BS2X slični.
Iz dobivene sličnosti slijedi da je
∣AX∣r1=r2∣XB∣.
Koristeći ranije pokazano dobivamo r1⋅r2=2⋅14=28.
Drugo rješenje.
Neka su točke A i B dirališta vanjske tangente i zadanih kružnica s polumjerima r1 i r2, redom. Neka je S1 središte kružnice polumjera r1 i S2 središte kružnice polumjera r2. Bez smanjenja općenitosti pretpostavimo da je r1≤r2. Neka je X nožište okomice iz točke S1 na pravac BS2. Kako je r1≤r2, zaključujemo da X leži na dužini BS2.

Promotrimo četverokut AS1XB. Budući da je tangenta AB okomita na polumjere S1A i S2B te je pravac S1X okomit na BS2, zaključujemo da je AS1XB pravokutnik. Iz toga slijedi da je ∣S1X∣=∣AB∣=16 i ∣BX∣=r1.
Primjenom Pitagorinog poučka na pravokutni trokut S1XS2 dobivamo
∣S1S2∣2=∣S1X∣2+∣XS2∣2=162+(∣BS2∣−∣BX∣)2=162+(r2−r1)2.(1)
Neka su točke P i Q dirališta unutarnje tangente i danih kružnica. Neka je Y nožište okomice iz točke S1 na pravac QS2.
Promotrimo četverokut PS1YQ. Budući da je tangenta PQ okomita na polumjere S1P i S2Q te je pravac S1Y okomit na QS2, zaključujemo da je PS1YQ pravokutnik. Iz toga slijedi da je ∣S1Y∣=∣PQ∣=12 i ∣QY∣=r1.
Primjenom Pitagorinog poučka na pravokutni trokut S1YS2 dobivamo
∣S1S2∣2=∣S1Y∣2+∣YS2∣2=122+(∣QS2∣+∣QY∣)2=122+(r2+r1)2.(2)
Oduzimanjem jednadžbi (1) i (2) dobivamo
0=162+(r2−r1)2−122−(r2+r1)2=112−4r1r2,
iz čega slijedi r1r2=28.