4. Zadatak
Odredi sve parove prostih brojeva za koje je kvadrat prirodnog broja.
Rješenje
Neka je prirodan broj čiji je kvadrat jednak izrazu iz zadatka, tj.
Podijelit ćemo zadatak na odvojene slučajeve prema parnosti brojeva i .
Ako su oba broja parna, jedina je mogućnost da su oba jednaka . Tada dobivamo rješenje za .
Ako su oba broja i neparna, tada gledajući ostatak pri dijeljenju s zaključujemo da nema rješenja. Doista, kako su i neparni, brojevi i su parni, pa su brojevi i kvadrati neparnih brojeva, za koje znamo da uvijek daju ostatak pri dijeljenju s . Stoga lijeva strana daje ostatak pri dijeljenju s , dok daje ostatak ili pri dijeljenju s .
Preostaje slučaj da je jedan od brojeva paran, a drugi neparan. Budući da je jednadžba simetrična, bez smanjenja općenitosti možemo pretpostaviti da je neparan, oblika za prirodan broj , a . Sada imamo
odnosno
Desna strana jednakosti sastoji se od dva faktora kojima je umnožak prost broj. To je moguće samo ako je jedan faktor jednak , a drugi . Budući da je i , nužno je
Oduzimanjem tih dviju jednakosti dobivamo
Dokažimo da ova jednadžba nema rješenja. Broj , pa onda i broj , daje ostatak pri dijeljenju s , odakle je nužno paran broj, tj. za neki nenegativan cijeli broj . No tada je
djeljiv s , jer daje ostatak pri dijeljenju s . Dakle, je djeljiv s , pa je . Uvrštavanjem u početnu jednadžbu vidimo da nije rješenje.
Stoga je jedino rješenje
Napomena. Drugi način dokaza da jednadžba
nema rješenja jest pokazati nejednakost , tj. za sve prirodne brojeve . To možemo pokazati matematičkom indukcijom ili višestrukom uporabom nejednakosti :
Nejednakost može se dokazati i kombinatornim argumentom, uočavajući da je ukupan broj podskupova uvijek veći od broja jednočlanih podskupova -članog skupa.
Slučaj kada su oba prosta broja neparna možemo riješiti i tako da uočimo da su brojevi i kvadrati, pa je
Pitagorina trojka u kojoj su prva dva broja neparna, što je nemoguće.
Alternativno, možemo pisati
Budući da možemo pokazati da su faktori na desnoj strani relativno prosti, sličnim argumentima kao u rješenju zaključujemo da je . Mijenjajući uloge za i , zaključujemo i da je , pa dobivamo
Iz toga slijedi , a uvrštavanjem u početnu jednadžbu dobivamo , što nema rješenja za neparan .