Prvo rješenje.
Neka je ∠BDC=x i ∠DBA=y. Tada je ∠BAC=2x. Neka su točke P i Q redom sjecišta simetrale kuta ∠BAC s dužinom BC i polupravcem DC.

Tada je ∠BAQ=∠BDQ=x, pa je četverokut ABQD tetivan. Budući da je ∠BAD pravi i kut ∠DQB je također pravi.
Obodni kutovi ∠DQA i ∠DBA nad tetivom AD su jednaki, tj. ∠DQA=y, te je ∠AQB=90∘−y.
Budući da je ∠BCQ=180∘−∠DCB=y=∠DQA, trokut PQC je jednakokračan i vrijedi ∣PQ∣=∣PC∣.
Imamo i
∠QBP=∠QPC−∠PQB=180∘−2y−(90∘−y)=90∘−y=∠AQB,
pa je i trokut PBQ jednakokračan i vrijedi ∣PB∣=∣PQ∣.
Dakle, točka P je polovište dužine BC, pa prema obratu poučka o simetrali kuta ∠BAC vrijedi ∣AB∣=∣AC∣.
Stoga je
90∘=∠APB=∠QPC=180∘−2y,
odakle slijedi ∠DBA=y=45∘.
Drugo rješenje.
Neka je ∠BDC=x i ∠DBA=y. Tada je
∠BAC=2x,∠ADB=90∘−y,∠ADC=90∘−y+x,
∠CAD=90∘−2x,∠CBD=180∘−∠DCB−∠BDC=y−x
i ∠CBA=2y−x.

Primjenom poučka o sinusima u trokutima ABC i ACD dobivamo
∣BC∣∣AC∣=sin2xsin(2y−x)i∣DC∣∣AC∣=sin(90∘−2x)sin(90∘−y+x)=cos2xcos(y−x),
odakle je
∣BC∣∣DC∣=cos(y−x)sin2xsin(2y−x)cos2x.
Primjenom poučka o sinusima u trokutu BCD dobivamo ∣BC∣∣DC∣=sinxsin(y−x), pa je
cos(y−x)sin2xsin(2y−x)cos2x=sinxsin(y−x).
Transformacijom posljednje jednadžbe redom dolazimo do
cos2xsinxsin(2y−x)=sin2xsin(y−x)cos(y−x),
cos2xsinxsin(2y−x)=2sinxcosxsin(y−x)cos(y−x),
cos2xsinxsin(2y−x)=sinxcosxsin(2y−2x),
sinx[cos2xsin(2y−x)−cosxsin(2y−2x)]=0,
sinx[sin(x+2y)−sin(2y−x)]=0,
2sinxcos2ysinx=0,
sin2xcos2y=0.
Budući da je 0∘<2x<90∘, odnosno 0∘<x<45∘, ne može biti sinx=0.
Preostaje cos2y=0, odakle zbog 0∘<y<90∘, odnosno 0∘<2y<180∘ slijedi 2y=90∘.
Dakle, ∠DBA=y=45∘.